Mix

Za nikog ne želiš raditi ispod cijene? Već radiš za Google – i to potpuno besplatno

Festival svjetla u Sarajevu - 4
Festival svjetla u Sarajevu - 4 Foto: Boris Trogrančić
Svi smo borci za pravdu kada su u pitanju nečije plaće, pogotovo kada su u pitanju naše vlastite. Nitko od nas ni ne pomišlja raditi besplatno, čak i kada je to dobro za nas. Otfrknemo nosom na ponude probnog roka za manju plaću, a što više kalendarski odmičemo od početka ovog milenija kao da volontiranje dolazi na sve lošiji glas.

Pripravništvo bez plaće? Jesi ti lud???

.

I onda dođe kompanija koja je upravo postala vrijedna trilijun dolara. Kojoj to uopće ne bi pošlo za rukom da mi ne biramo raditi besplatno za njih. Da, u pitanju je Google (i njihovi vlasnici, Alphabet) koji nam definitivno olakšava živote, ali i ubire masne pare jer tu i tamo mi nešto odradimo za njih, a da i ne skužimo.

Ni ne skužiš da obavljaš tuđi posao jer ti je sve prikazano kao tvoja zabava ili tvoja korist. Google se bogati, ali mi svi to svjesno biramo. Sigurno piše sve negdje u Terms and Agreements svake usluge, ali to je ono što klikneš da si pročitao iako nisi. Sami smo si krivi.

Evo kako se bogate.

Moderiranje Youtubea?

Ima Google plaćene moderatore za Youtube, ali nema ih dovoljno. Oni uskaču tek kada mi, internet pučanstvo, dovoljno puta označimo video kao problematičan. Što će reći – mi smo junior moderatori video sadržaja. Dosta dobro.

Ti si mobilni senzor za gustoću prometa

Pitaš se kako Google Maps zna kakav je promet na tvojoj ruti? Vrlo jednostavno. Svaka osoba s Android smartphoneom je jedan mobilni senzor. Ako je više osoba zapelo na određenoj prometnici – gužva je i ruta mijenja boju u narančastu ili čak crvenu.

Pa ljudi, mi mjerimo i potrese

Ako ste mislili da je Hrvatska pohlepna jer daje jako malo novca hrvatskim seizmolozima, Google nas iskorištava da detektiramo potrese za njih. Besplatno. Još jednom ako ste uspjeli zaboraviti – Google je vrijedan trilijun dolara.

Seizmometar je instrument koji detektira potrese. To smo svi mi jer u svakom smartphoneu imaš žiroskop i akcelerometar. To ti je ono zbog čega ti se slika na mobitelu rotira čak i kada to ne želiš. Jedan smartphone je preslab za detekciju potresa, ali na tisuće njih zajedno su dovoljno jaki da pomognu Googleu s vrijednim informacijama. Upravo to je cilj njihovog programa ShakeAlert.

Pa zapjevajmo “Kad se mali akcelerometri slože…”

Digitalizacija knjiga

Ako se sjećaš, CAPTCHA je set onih malih čudnih slova koje moraš upisati da dokažeš da nisi robot. Jer roboti ne mogu prepoznati svaki tekst – zato Google treba tebe.

Dokaži da nisi robot, upiši ova slova koja raspoznaješ jer si čovjek s funkcionalnim mozgom, pomozi našim robotima digitalizirati knjige i novinske primjerke jer se nije baš sve najbolje skeniralo.

I tako smo mi, dragi Internetdžije, Googleu pomogli digitalizirati čitavu arhivu knjiga i svaki primjerak New York Timesa od 1851. godine. Google nikom nije platio ni kune, a većina posla je odrađena unutar dvije godine. Kakvi mastermindovi, kakvo razmišljanje izvan kutije. Ovako te ne obrlati ni nećak za sladoled kada mu dođeš u posjet.

Treniraš automobile da voze na autopilotu za nula kuna

Da, Google je imao CAPTCHA-u, ali je uvedena i reCAPTCHA. Pitaš se zašto uvijek dokazuješ da nisi robot tako da tražiš automobile, prometne znakove, autobuse i semafore na slikama jako loše rezolucije? Odgovor je jednostavan i nikad ga se nitko ne bi sjetio – osim ekipe iz Guglota. Podučavaš umjetnu inteligenciju da raspoznaje promet kako bi se automobili na autopilotu uspješno mogli kretati. Nikada nismo dobili upute pa smo znali vijećati sami sa sobom je li stup na kojem stoji prometni znak također dio prometnog znaka. Ah, frustracije li.

Eto, nadamo se da se sad osjećaš bolje kad znaš da već godinama radiš za Google. Uvijek možeš ubaciti u CV pojmove “machine learning” i “autonomni automobili” pa ako dođeš na neki intervju za posao – objasni im. Bit će zapanjeni jer su i oni već rješavali reCAPTCHA-u, već ste bili kolege samo to još niste znali.

Postali smo i vodiči, a da to ni ne znamo

Google ni ne pomišlja ikoga platiti u npr. Zagrebu za istraživanje restorana, poslova, lokalnih atrakcija pa su samo odlučili ispitivati nas je li nam se svidjelo mjesto na kojem smo bili. Iritantne notifikacije su nekom stvarno i poticaj da ostave komentar, recenziju, odgovor na nečije pitanje, možda čak i fotografiju. Ako to radiš dovoljno često – Google će te platiti.

Virtualnim bedževima!!!! Dok ih ne skupiš sve!!!!

Pa hvala, Googlže, lijepo od tebe.

Pretraživanje

I za kraj…

Ne bi bilo Googlea da nema nas. Tko bi ikada u devedesetim mogao pomisliti da će pretraživanje Interneta biti toliko unosno? I da će se razgranati u tisuće drugih aktivnosti koji Googleu donose novac?

Ništa nije besplatno. Pa ni Google pretraživanje. Ne plaćaš novcem, ali tu su tvoja privatnost i informacije koje pružaš o sebi, svom životu, svojim željama i upotrebi Interneta.w

Pretraživanjem Interneta jasno daješ do znanja što te zanima, Google ima informaciju i servira ti oglase koji bi te mogli zanimati. Te oglase plaćaju kompanije jer je to najučinkovitiji oblik oglašavanja – ako znaš s pretraživačima i ključnim riječima.

Kažu ljudi stručniji od nas da većina Googleovih prihoda dolazi od oglasa koji se uvelike oslanjaju na podatke prikupljene od korisnika. Mi smo korisnici. Mi radimo za njih.

A što mi imamo od tog svega?

Uzajamnu korist. Od pretraživanja imaš, informacije na dohvat ruke. Od Googleovog operativnog sustava Android imaš jeftinije smartphone uređaje jer ih može proizvesti gotovo bilo tko. Od svake Googleove usluge možemo naći korist. Da ju moramo platiti, možda bismo išli u knjižnice tražiti informacije satima umjesto da utipkamo par slova i stisnemo ikonu povećala. Mi imamo koristi od njih, oni imaju koristi od nas. Prije nego na Youtubeu pogledaš video o elitama koje se bogate na naš račun, 5G-u i čipovima koji će nam uništiti privatnost – to vrijeme je već desetljećima tu, ali ne tako ekstremno kako si neki pokušavaju objasniti stvarnost.

Sve ove informacije možeš guglati – i još malo Googleu priskrbiti novca.