Auto & Tech

Banner 300

Sportaši postaju roboti

Kako profesionalni sport postaje poligon za zgrtanje profita i gdje milisekunde odlučuju o karijeri, tako i tehnologija postaje ključni faktor unapređivanja rezultata.

Piše , Objavljeno

Nekad je to bilo trčanje po lokalnom parku i sklekovi u znojnim dvoranama. Nije da su znojni zdravoseljački treninzi stvar prošlosti ali Rocky sa svojim praskozornim joggingom i sirovim jajetom više ne bi imao šanse u ringu.

Sport je postao grana robotike i informatike, ekipa kljuca biometrijske pilule, nosi aerodinamične plivaće kostime i nanomaterijale protiv ozljeda. Japanci rade kompjutorske modele idealnog slaloma, a u Teksasu se bave proizvodnjom prvog sintetičkog mišića koji kontaktira 30.000 % u sekundi, za razliku od naših 20. Naravno, tu su i mediji visoke rezolucije koji prate sportske događaje te više nije više bitno samo sudjelovati ili čak pobijediti – treba pri tome izgledati i dovoljno atraktivno. Evo par tehnoloških fora koje definiraju sport danas.

Kompjutori za gutanje

Drugi najčešći razlog smrti sportaša je srčani udar uslijed prenaprezanja. Ekipa ne vodi naročitu brigu oko pregrijavanja tijela, treneri gledaju u štopericu umjesto u predinfarktnu facu svojeg štićenika i tako stvari završe na postolju lokalne mrtvačnice umjesto uz bliceve, nasmiješene hostese i s medaljom oko vrata.
U NASA-i su se domislili piluli koja ima quartz kristalni senzor te mjeri tempertauru i puls šaljući podatke drito na zaslon trenera. Prvotno je dizajnirana za astronaute, ali komercijalnu inačicu sve više kljukaju atletičari, vozači, nogometaši, hokejaši i biciklisti.

Kompjutori za navlačenje

I dok žvačete najnoviji NASA-in čip što ne bi navukli pametnu maijcu od sintetičkih vlakana koja provode vlagu, čuvaju vas od mikroba i pružaju savršeni otpor vodi i vjetru. Baš kao i monitoring pilule iz prethodnog odlomka, informatički vudrene majice vam mjere otkucaje, temperaturu, tlak, hidrataciju i što im god padne na pamet. Rade se, naravno, i u vojne i medicinske svrhe.

Biomimetika

Sve je počelo od trenutka kada ste skužili dvije muhe na zidu kako se pare te poželjeli nešto slično. Učimo od prirode sve u šesnaest, a u zadnjem naletu je jednog Michaela Phelpsa pretvorila u Olimpijsko zlatno čudo. Naime, plivaće odijelo bilo je dizajnirao po uzoru na kožu morskog psa koja je sitno nazubljena. Također se proučava koža guštera koja sve više prianja uz podlogu što je pritisak na nju veći.

Sintetički mišići

Ugljik ima najčvršće veze između atoma te ne čudi da karbonska nanotehnologija uzima maha od svemirskih brodova do umjetnih bicepsa koji se stežu 30.000 posto u sekundi. Rade na iznimno visokim temperaturama što ih čini idealnim za raznorazne svemirske aplikacije i premda još ne postoji model za ljudsku upotrebu, ‘pametna koža’ bi se dala iskoristiti još u trenutnoj promjeni oblika letjelice u slučaju opasnosti.

Dinamika fluida

Polje fizike koje barata gibanjem čestica vode, plina ili zraka postalo je nezaobilazno u suvremenom sportu. Od dizajna automobila, bicikala, vesla, kaciga, plivaćih odijela, pa čak i do samih tijela atletičara. Pomoću 3D skenera, kompjutorskih odijela, i softverom za dinamiku fluida, stvaraju se idealni aerodinamični modeli za sve grane sporta. AquaLab od Speeda dizajnira odijela precizno mjereći najveće točke trenja na tijelu plivača. Kod biciklista smanjenje otpora zraka je jednako ključno. Uzevši u obzir činjenicu da potroše 90 posto snage na savladavanje otpora zraka, samo pet postotno usavršenje aerodinamike znači ogromnu prednost.

Reaktivni materijali

Na Sveučilištu u Delawareu napravili su štitnike od nanomaterijala koji su mekani pri normalnoj upotrebi no ekspresno otvrdnjuju pri udarcu. Poznati brandovi su britanski d30 i Dow Corning Active Protection System. Ne treba pričati koliko to može biti od koristi atletičarima, biciklistima, skijašima i inim disciplinama gdje kada niste na terenu onda se na traumatološkom odjelu. Napravili su čak i nano reaktivne balerinke.

šuma usporednih podataka

Tagovi, agregati, sateliti, mreže, GPSovi… čitava ergela automata za proizvodnju i sortiranje podataka sinkroniziranih i dostupnih u vašem džepu pretvara sport u kompetitivnu maniju. Kako je neki hokejaš igrao u rujnu pred tri godine, koji mu je skor? Koja je prošlogodišnja statistika trećeg s klupe u osrednjoj momčadi neke nacionalne lige. Klik, klik..evo.
Autor sajta 94 Fifty koji skuplja 6000 informacija u sekundi i radi usporedne tabele sportaša, sređene po volji – spol, godine, starost, disciplina, kaže kako način na koji primamo informacije mijenjaju prirodu sporta. Klinci i vlastito bavljenje sportom shvaćaju kao igru gdje je cilj završiti u nekoj top score listi.

Robotika

Neće još proći dugo i imati ćemo točno izmjerene ljudske granice rekorda za svaku disciplinu. Idealni položaj tijela, idealna sprema, idealni uvjeti, idealna oprema… Ostalo je stvar najobičnijeg fizikalnog izračuna. Nešto od toga se već radi u robotici.
Japanci su na sveučilištu u Kanazawi napravili robotički model idealnog savijanja koljena i okreta pri skijanju. Drugi su u Tokiju dali dvojci mehaničkih bića da igraju bejzbol ne bi li došli do idealne putanje za bacanje loptice i idealnog šuta.

Još samo da otkrijemo sveti gral idealnih poteza nekih rubnih sportskih domena:

TAGOVIroboti sport tehnologije

Komentiraj