Mix

Intermittent fasting ne utječe samo na kilograme već i na tvoj mozak – evo i kako

Festival svjetla u Sarajevu - 4
Festival svjetla u Sarajevu - 4 Foto: Boris Trogrančić
Već i vrapci na grani znaju da je intermittent fasting odličan alat za kalorijski deficit, a potvrđeno je i da pozitivno djeluje na jetru, imunološki sustav i srce te na mogućnost obrane našega tijela od karcinoma.

Međutim, nedavna studija iz Singapura utvrdila je da intermittent fasting povećava neurogenezu, tj. mogućnost regeneracije mozga.
Što je intermittent fasting?
Radi se o povremenom, tj. isprekidanom postu. Iako se u nekim kulturama prakticira zbog religije ili nestašice hrane, trenutno ga najčešće doživljavamo kao jedan od režima mršavljenja.

Hrana na drvenom tanjuru

Funkcionira u različitim oblicima, a bazira se na izmjeni perioda u kojima ne jedemo (fasting period) i u kojima jedemo.

Neki od oblika u kojima se post prakticira:

  • eat-stop-eat, tj. post 24 sata
  • post svaki drugi dan, tj. 36/12
  • preskakanje obroka – princip gdje jedemo samo kada osjećamo glad
  • leangains, tj. 16/8 – nakon 16 sati posta, u prostoru od 8 sati ubacujemo 3 obroka

Debata oko idealnog trajanja posta traje i dalje. Big Think prenosi da je u časopisu Brain and Behaviour objavljena nova studija koja je pokušala na to pitanje odgovoriti sa specifičnim ciljem na umu – “kako intermittent fasting utječe na neurogenezu?”.
Koncept istraživanja
Bijeli štakor

Istraživanje je provedeno na trima skupinama štakora (napomena – štakori nisu ljudi, a i štakori u zatočeništvu nisu pravi štakori), čije je trajanje posta bilo različito (12h, 16h i 24h). Četvrta grupa štakora jela je bez ograničenja.

Sve su grupe unosile jednak broj kalorija.
Rezultati istraživanja
Tri grupe koje su postile imale su povećanu neurogenezu na području hipokampusa u odnosu na grupu koja nije postila.

Hipokampus je područje mozga zaduženo za objedinjavanje iskustava i informacija pri stvaranju kratkoročnog i dugoročnog pamćenja te prostorne navigacije.

3D ilustracija hipokampusa

Grupa koja je postila 16 sati imala je najbolje rezultate.

Kod nje je pokazana povećana aktivnost na području koje sudjeluje u stvaranju novih neuronskih veza. Tim procesom stvaramo nova sjećanja pomoću kojih hipokampalna neurogeneza sprječava demenciju.
Što možemo zaključiti?
Rezultati studije upućuju na povezanost kognitivnog zdravlja ne samo s time što jedemo, nego i kada jedemo. Čini se da ograničavanje perioda u kojem jedemo – na 8h dnevno – može imati značajan učinak na našu mentalnu okretnost.

Na kraju, ako bi se rezultati istraživanja potvrdili i kod ljudi, intermittent fastingom mogli bismo se, u određenoj mjeri, boriti i protiv demencije.