Mix

Evo kako mamurluk utječe na tvoje tijelo – i kako ga se možeš riješiti

Young
Young Foto: Folder.hr
Zašto je mamurluk toliko za*ebana stvar? Zato što ne utječe samo na jetru – ili mozak – nego na skoro sve naše organe.

Iako znanstvenici nisu baš načisto što se u našim tijelima događa tijekom mamurluka – sigurni su da je sve to uzrokovano biokemijskim i neurokemijskim promjenama, piše The Guardian.

Evo što se zapravo događa kada pijemo:

Nakon prvog pića u mozgu se počinje oslobađati GABA neurotransmiter, što utječe na receptore u korteksu koji su uključeni u proces razmišljanja, ponašanja i kontrole.

Volimo kad nam netko objasni kao da smo u vrtiću pa ćemo to zaključiti ovako: nakon prvog pića mozak počinje usporavati.

Međutim, u isto vrijeme dolazi i do navale dopamina, tj. kolokvijalno rečeno – hormona sreće. Mogli bismo to nazvati dobitnom kombinacijom jer se zahvaljujući tim procesima u tijelu počinjemo osjećati i dobro, i opušteno. Logično, tražit ćemo još!

Sve se to odvija negdje između prvog i trećeg pića, a kako nastavljamo piti i dolazimo na četiri i više pića – alkohol se počinje vezati za glutamatne receptore, a to u biti blokira formiranje sjećanja, objašnjava neuropsihofarmakolog Rayyan Zafar s Imperial College London.

Alkohol prelazi iz korteksa u mali mozak, koji je zadužen za kretnje, motoriku i ravnotežu.

Nakon toga naš slatki neprijatelj dolazi do samog središta mozga koji kontrolira otkucaje srca, disanje i krvni tlak.

Dakle, alkohol napravi đir oko svega što nas koliko toliko održava živima i normalnim pa malo napravi rusvaja i učini nam da nakratko ne budemo sami sobom.

Kada se prethodna rečenica stručno izgovori, zvuči grublje, ali što je tu je: alkohol zapravo depresira cijeli naš središnji živčani sustav pa ga to – iako bi se činilo sasvim suprotno – čini depresivom.

Hoće li išta što spada u skupinu depresiva imati pozitivne posljedice nakon prekomjerne konzumacije? Javite nam u nedjelju ujutro.

Mozak ne može odraditi sve pa smo tu prepušteni jetri. Jadna jetra uspije eliminirati jednu jedinicu alkohola u sat vremena. Ako netko nije svjestan koliko se jedinica uspije riješiti u sat vremena – pravac YouTube.

Nakon što jetra odradi svoj Sizifov poslić, nastupa mamurluk.

Metabolizirajući se u tijelu – alkohol formira acetaldehid – tj. otrov i kancerogen.

A kada se količina alkohola u krvi vrati na nulu – upravo tada udare najjači simptomi mamurluka – jer se tada sav alkohol pretvorio u acetaldehid.

Uz to, alkohol potiskuje i vizopresin, tzv. antidiuretski hormon koji bubrezima daje obavijest da zadržavaju tekućinu. Zato učestalo odlazimo do WC-a i osjećamo žeđ, umor i glavobolju.

Aktivira se naš imunološki sustav pa to može uzrokovati simptome poput bolnih mišića, glavobolja ili mučnine. Naime, kada pijemo alkohol, crijeva šalju signale da su otrovana. Da, dramatično je do te mjere. Zatim se naš imunološki sustav nabrije i pokuša eliminirati tu toksičnost.

Kako spriječiti fuj simptome? Osim piti manje, naravno.

Razrijedite svoje piće. Već ako mu dodate led – to će vam pomoći da pijete sporije pa će i vaše tijelo imati veću šansu procesirati alkohol.

Birajte mudro! Tamna pića, poput crnog vina ili viskija, sadrže više kongenera, tj. nusprodukta fermentacijskog procesa, od svijetlih pića. Postoje i dokazi da kongeneri čine mamurluke gorima, a uključuju aceton i tanine.

Jedite jaja? Ona sadrže aminokiselinu cistein, koja usporava metabolizaciju alkohola.

Iz usmene predaje možda ste već i čuli… Jedinstveni lijek za mamurluk ne postoji.

Barem tako kažu istraživači s londonskog King’s Collegea. Prema njima, dokazi da neki od navodnih lijekova za mamurluk zaista rade – jednaki su nuli.

Ipak, ibuprofen može pomoći smanjiti upalu, dok rehidratacija izotoničnim pićima može pomoći zamijeniti potrošenu tekućinu, a ioni pružiti barem neko olakšanje.

Na kraju – da, skoro kao i sve ostalo u životu, mamurluk postaje gori s godinama.

Što je prirodno, jer kako starimo, tako se usporava i naš organizam – pa se duže i oporavlja. Ima nešto i u slabijoj toleranciji – jer pomislio bi čovjek da što više svjećica pušemo, to manje pijemo, a i počinjemo preferirati druga pića.

Dok smo mlađi, pit ćemo nešto poput votke s raznoraznim gaziranim i negaziranim sokovima. Još gore – energetskim pićima. S većom mudrosti, barem se čini, dođe i do okretanja tamnijim pićima.