Mix

TERAPIJA KOJA SE NE ODBIJA Seksom protiv depresije i anksioznosti

mozak
mozak Foto: Unsplash
Kada se boriš s depresijom ili anksioznosti, seks je vjerojatno jedna od zadnjih stvari koje će ti pasti na pamet.

Međutim, razumijevanje fizioloških i mentalnih prednosti zdravog seksualnog života može ti pomoći pretvoriti ga u oruđe za vlastitu dobrobit. Naime, fiziološki odgovori koje naša tijela imaju na seks mogu umanjiti simptome anksioznosti i depresije.

Kako to ukratko funkcionira, objasnio je Big Think:

  • 1) Nedostatci dušikovog oksida povezani su s razdražljivošću, depresijom, tjeskobom, nesanicom i manjkom energije
  • 2) Seks povećava razinu dušikovog oksida u našem tijelu.
  • 3) Seks također povećava adrenalin, oksitocin, dopamin i serotonin, koji su svi povezani s našim raspoloženjem, ponašanjem i dobrobiti

Depresija može ukrasti naš seksualni nagon i ostaviti nas s najdubljim osjećajem usamljenosti. Pa ipak, seks ne samo da pružaj osjećaj povezanosti s drugom osobom, već fizički i biološki odgovore koje naša tijela imaju na seks zapravo mogu umanjiti neke od simptoma depresije.

Kada osjećamo anksioznost, zapravo se osjećamo stjerano u kut, izgubljeno, i zaglavljeno te nismo u stanju napraviti nikakve korake naprijed. Opet seks izmiče s liste prioriteta. Ali opet, fizičke i biološke reakcije našeg tijela na seks također mogu umanjiti te simptome.

Iako, nažalost, seks nije lijek za sve – postoji mnogo dokaza koji dokazuju da može pozitivno utjecati na naše fizičko i mentalno zdravlje.

Što se u tijelu događa tijekom seksa?

Procesi koje seks potiče u tijelu počinju se događati prije samoga čina te se nastavljaju nakon orgazma.

  • Uzbuđenje provocira aktivnost u “emotivnom” dijelu našeg mozga

MRI studije pokazale su da je prva stvar koja se dogodi kada smo uzbuđeni – povećanje aktivnosti dijela mozga koji kontrolira naše emocije, tj. u limbičkom sustavu.

Tijekom ove početne faze uzbuđenja događa se i nekoliko fizičkih stvari: naš krvni tlak i protok krvi se povećavaju, osjetljiva područja našeg tijela postaju osjetljiva i naša srca kucaju brže.

Općenito, uzbuđenje djeluje poput okidača za naša tijela, kako bi nas pripremilo za spolni odnos.

  • Spolni odnosi povećavaju aktivnost dušikovog oksida, koji utječe na razine depresije i anksioznosti

Uz pojačani protok krvi koji se događa kada smo uzbuđeni, postoji i nalet dušikovog oksida koji se oslobađa u našim tijelima dok traje seks.

Molekule dušikovog oksida bitne su za zdravlje naših krvnih žila jer te molekule opuštaju unutarnje mišiće krvnih žila, što onda uzrokuje širenje tih žila. Ovaj porast dušikovog oksida objašnjava zašto su neka područja našeg tijela osjetljiva tijekom uzbuđenja i spolnog odnosa i zašto naša koža može pocrvenjeti kada smo uzbuđeni.

Pritom, važno je napomenuti da su neke od nuspojava nedostatka dušikovog oksida:

  • razdražljivost
  • depresija
  • tjeskoba
  • nesanica
  • manjak energije

Ljudi koji se bore s nedostatkom dušikovog oksida često doživljavaju simptome tjeskobe i depresije – a vrijedi i obrnuto: ljudi koji imaju priljev dušikovog oksida mogu umanjiti svoje simptome depresije i anksioznosti (npr. seksom).

  • Seksualnim odnosom oslobađaju se dopamin i serotonin, tj. kemikalije za balans u mozgu

Osim dušikovog oksida, tijekom seksa se oslobađaju i druge poruke koje mozak šalje tijelu. Te se poruke nazivaju neurotransmiteri.

Dopamin je jedan od tih neurotransmitera i igra veliku ulogu u tome kako osjećamo zadovoljstvo. Osim toga, igra ulogu i u motiviranju našeg mozga da ponovno osjeti to zadovoljstvo.

Tijekom seksa, naša tijela šire dopamin duž različitih glavnih puteva mozga, a to se događa i tijekom mnogih drugih ugodnih aktivnosti. Vjerojatno nećemo ni primijetiti da se naše tijelo time bavi – osim ako postoji problem s tim kako naše tijelo obavlja tu funkciju.

Nedostatak dopamina može se povezati s depresijom jer je naš dopaminski sustav ključan u transformaciji percepcije sviđanja nagrade u motivaciju za traženje te nagrade.

Svatko tko se borio s ovom nevoljom može vam reći da je motivaciju i poticaj iznimno teško pronaći kada patite od depresije.

A sada je na redu serotonin, jer postoji i priljev serotonina tijekom spolnog odnosa.

Serotonin i dopamin utječu na mnoge iste stvari u našem tijelu, samo na različite načine. Obje su podjednako važna u reguliranju različitih tjelesnih funkcija poput sna, emocija i metabolizma.

Istraživači već pola stoljeća proučavaju i analiziraju vezu između serotonina i depresije i dok se izvorno vjerovalo da je jednostavna kao što je “nizak serotonin uzrokuje depresiju”, stvarnost je daleko složenija.

Jednostavno rečeno, nizak serotonin nije izravan uzrok kliničke depresije (jer ne postoji samo jedan uzrok i iznimno ga je teško odrediti zbog naših složenih sustava). Međutim, povećanje razine serotonina pokazalo se jednim od najučinkovitijih tretmana depresije.

Zašto? Zato jer je poznato da serotonin pomaže regulirati naše raspoloženje, društveno ponašanje, emocije, apetit i probavu, san, pamćenje i seksualni nagon.

Neki od istaknutijih simptoma tjeskobe i depresije uključuju:

  • nepravilan san
  • loše pamćenje
  • emocije kojima je teško upravljati
  • promjene raspoloženja koje mijenjaju naše društveno ponašanje

Uzimajući ove informacije u obzir, potpuno je logično da bi reguliranje nekih od ovih tjelesnih funkcija (redovitim seksom i oslobađanjem kemikalija za balansiranje hormona) pomoglo u smanjenju simptoma specifičnih problema vezanih uz mentalno zdravlje.

  • Spolni odnos, epinefrin i osjećaj živosti

Također, tijekom spolnog odnosa oslobađa se kemikalija epinefrina. Epinefrin je hormon adrenalina.

Ovaj hormon aktivira naš simpatički živčani sustav, zbog čega osjećate ono lupanje srca u prsima i ushićenje kada ste vani na trčanju, tetoviranju ili dok se seksate.

Prema Medical News Today, niske razine epinefrina često mogu rezultirati fizičkim i mentalnim simptomima kao što su osjećaj tjeskobe ili depresije.

  • Orgazam i oksitocin

Orgazme, držimo fige, imate kada tijekom spolnog odnosa. Oksitocin je hormon koji se oslobađa tijekom orgazma.

Poznat kao ‘hormon ljubavi’, oksitocin je onaj “zauvijek zajedno” osjećaj koji igra vitalnu ulogu u našim ugodnim vrhuncima, kao i u tome kako se naše tijelo osjeća nakon što smo dosegnuli vrhunac.

Tijekom orgazma dobivamo veliku dozu oksitocina, ali to nije jedini put kada se oksitocin pojavljuje. Npr. kod žena se oksitocin također oslobađa tijekom poroda i dojenja, što pomaže u stvaranju te majčinske veze između majke i njezine novorođene bebe.

Dakle, oksitocin ne čini samo da se osjećamo dobro, i ne radi se samo o osjećaju “zaljubljenosti” – ali kada naša tijela dožive porast oksitocina,kao rezultat porasta tog hormona također počinjemo osjećati privrženost i povjerenje.

Prema PET scanovima snimljenima u trenutku orgazma, područja nagrađivanja u našem mozgu svijetle poput vatrometa, a centar razmišljanja i ponašanja privremeno se gasi dok se uvijamo u orgazmično blaženstvo:

Zahvaljujući onome što znamo o anksioznim poremećajima i kako je lako razmišljati o stvarima do te mjere da dovedu do napadaja panike, privremeno isključivanje razmišljanja može biti nevjerojatno korisno za nekoga tko osjeća da je zapeo u vlastitom umu.

S obzirom na vezu između orgazma i oksitocina (i vezu između oksitocina i dobrog osjećaja), nije pretjerivanje uzeti u obzir učinak koji oslobađanje oksitocina tijekom seksa može imati na nekoga tko se bori s anksioznim ili depresivnim poremećajem.