Biohakiranje: 6 trikova za život s više sreće i produktivnosti, a manje kuknjave

Ako aktivno brineš oko svoga zdravlja i općenito briješ na osobni razvoj, možda si već naišao na pojam „biohakiranje“.

U pitanju je „do it yourself“ biologija, gdje se uz pomoć raznih „trikova“ pokušava povećati produktivnost tijela i mozga. Prema Healthline.com, biohakiranje se „sastoji od malenih, postepenih dijeta ili promjena načina života s ciljem poboljšavanja zdravlja i generalne dobrobiti“.

Tako je, postoje načini, (od kojih neke vrlo vjerojatno već prakticirate) pomoću kojih možete svoje tijelo i um „isprogramirati“ ili hakirati da žive zdraviji život zbog čega ćete se vi osjećati kao najbolja verzija sebe.

Ovo nam je zanimljivo iz razloga što postoje pouzdani trikovi, točnije obrasci ponašanja, koje ako slijedimo nam mogu osigurati da se (unatoč možda usranom periodu života) ne osjećamo kao vreća govana, već nam je dobro u svojoj glavi i tijelu.

6 načina pomoću kojih možeš biohakirati svoje tijelo i um

1. Spavanje

Ne, to ne znači da loš period trebaš prespavati. Radi se o tome da je za naše zdravlje, kako fizičko tako i mentalno, iznimno bitno kada, koliko i kako spavamo. Cilj je imati kvalitetan i dubok san koji će omogućiti našem mozgu da se odmori, „pročisti“ i pripremi za sljedeći dan.  Bilo da je razlog tvog neredovitog sna pretjerivanje u radu ili pretjerivanje u partijanju, mozak i tijelo će jednako patiti, a kofein ti može pomoći – ali samo kratkotrajno.

No, nećemo sada pisati o očitim negativnim posljedicama pretjeranog partijanja ili rada na zdravlje i kvalitetu života. Toga smo što smo stariji, nažalost, sve više svjesniji jer se naše tijelo sve teže nosi s bilo kakvim ekstremnijim načinom života. Sva sreća da nam se posao ne sastoji od rukovanja teškom (ili oštrom) mašinerijom.

No, vratimo se na san. Da biste se dobro naspavali, ključno je da si priuštite barem sat vremena opuštanja prije nego što se uvučete u krevet. To mogu biti različite stvari,  a važno je samo da odložite mobitel, pokušate izbjegavati alkohol i držite svoju spavaću sobu tamnom.

2. Provođenje vremena u prirodi

U Japanu postoji izraz „shinrin-yoku“ koji se na engleski preveo kao „forest bathing“, a radi se o tome da zvuk šume, miris stabala i čisti zrak djeluju zajedno kako bi stvorili svojevrsno meditativno stanje. Ovo je posebno važno za ljude koji žive u velikim gradovima i koji većinu vremena provode zatvoreni u autu, uredu ili stanu.

Preporučljivo je svakodnevno provesti makar malo vremena u prirodi. To ne znači da se svaki dan trebate penjati na Sljeme, jasno je da nam svima obaveze to ne dozvoljavaju, ali svi se možemo potruditi makar prošetati parkom na putu do posla ili nakon posla. Samo nekoliko minuta u prirodi svaki dan omogućava da na trenutak zastanemo i opustimo se prije nego što nastavimo s dnevnim obvezama. Tamo je nešto tiše nego u prometu, a svi znamo da je buka kučka.

3. Pronalazak svoga „zašto“

Često mislimo kako ćemo biti sretni onda kada pronađemo „savršen“ posao ili „savršenog“ partnera. No, kako onda uspijevamo biti nesretni čak i kada jesmo u sretnoj vezi i radimo posao koji volimo? Odgovor se krije u tome što ni posao ni partner ne moraju nužno biti povezani s našim smislom niti odgovaraju na egzistencijalna pitanja  „zašto postojim“ ili „koja je moja svrha“.

Istraživanja su dokazala kako je ljudima za osjećaj sreće i unutarnji mir potreban pronalazak vlastite svrhe i uloge u svijetu. Nedostatak sreće i generalno osjećaj nezadovoljstva nastupa jer nam se očekivanja o svijetu i našoj ulozi u njemu koje imamo kao mladi često (ili gotovo uvijek) ne poklape s real life situacijom jednom kad odrastemo. Odrastamo misleći kako ćemo biti sljedeći Messi ili Elon Musk, najmanje. Jednom kad se napokon pomirimo s činjenicom kako to ipak nije scenarij našeg života, postajemo depresivni. Nas je smlavilo kada smo osvijestili da je Manchester United kupio jednog tinejdžera za brutalne novce koji je bio naših godina. A što smo mi radili s našim životom? Igrali igrice. Stvarnost nekad lupi jako i brzo.

No, dobra vijest je da jednom kad prebolimo tu činjenicu da nije svatko od nas stvoren za slavlje i odvratno bogatstvo, napokon imamo priliku za biti sretni. Poanta je penetrirati u sebe što je dublje moguće (nikako ne doslovno) i otkriti koje su to stvari koje nas dugoročno vesele i kada se najbolje osjećamo. Netko se može ostvariti kroz roditeljstvo, drugi kroz karijeru, netko kroz volontiranja ili putovanja. Jednom kad otkrijemo što je to što nam daje svrhu, lakše se nosimo i sa onim usranijim periodima života.

4. Ljudski odnosi

Ljudi su društvena bića i odnosi koje gradimo tijekom života nas itekako određuju i utječu na osobnu sreću i zdravlje. No, na našu sreću ne utječu samo dobri obiteljski, partnerski ili prijateljski odnosi već socijalizacija i ljudska interakcija općenito.

Prema Healthination.com, koristi druženja s ljudima su poprilične i mogu čak poboljšati i rad vašeg mozga. Pad kognitivnog sustava donekle je normalan dio starenja, ali dokazano je da trud (ili za mnoge napor) koji ulažemo u socijaliziranje, pomaže kognitivnim funkcijama, posebno emocionalnoj regulaciji i brzini obrade informacija.

Štoviše, poticanje zdravih ljudskih odnosa pomaže u reguliranju mentalnog zdravlja i može čak smanjiti rizik od depresije i anksioznih poremećaja. S druge strane, za osobe koje se često izoliraju i izbjegavaju ljude te provode veliku količinu vremena sami, postoji opasnost da se prestanu i pravilno brinuti o sebi i općenito smanje zdrave navike. Bez obzira jeste li introvert ili ekstrovert, važno je izdvojiti vrijeme za svoje prijatelje i obitelj ako želite živjeti zdravijim, ispunjenijim životom.

 5. „Intermittent fasting“

Vidimo zbunjenost na vašem licu, ali ponekada se jednostavno bolje držati engleskih izraza. Na naški, ovaj pojam bi se mogao prevesti kao „povremeni post“ i radi se o vrlo popularnom trendu koji čak i ekipa iz Silicon Valleya koristi kako bi bili produktivniji i zdraviji.

O čemu se zapravo radi?

Intermittent fasting omogućuje vašem tijelu i probavnom sustavu da se odmori i oporavi, a može i smanjiti upalu, pomoći u sprečavanju raka, poboljšati kognitivne funkcije i još mnogo toga. Također se smatra kako pomaže protiv autoimunih bolesti poput psorijaze.

Ovo naravno ne znači da trebate danima postiti. Pozitivni rezultati mogu se postići i ako slijedite jednostavnu metodu 16/8, što znači post od šesnaest sati dnevno, dok jesti možete samo u okviru od osam sati. Iako na prvu možda zvuči čudno ili neizvedivo, ovaj princip je iznenađujuće jednostavan. Kad uzmete u obzir da biste 8 sati dnevno ionako trebali spavati, ostaje vam još 16 sati od kojih samo polovicu vremena ne biste trebali jesti.

Ova dijeta se može lako prilagoditi svačijem načinu života. Ako ste tip koji ne može bez doručka, vrijeme u kojem ćete vi jesti može biti između 10 i 18 sati.  Ako ste noćna sova, preskočite doručak te prvi obrok pojedite oko 13:00 sat, što znači da bi s unosom hrane trebali prestati oko 21:00. Možda ne zarađuješ kao lik iz Silicon Valleya, ali ne znači da ne možeš slijediti neke njegove navike.

6. Zahvalnost i meditacija

Biohakiranje našeg načina razmišljanja jednako je važno za sveukupno zdravlje kao i fizičko biohakiranje. A najlakši način da unaprijedimo svoje razmišljanje i generalni stav je da uđemo u naviku iskazivanja zahvalnosti. Nismo ni najmanje religijski nastrojeni, ali to ne znači da u religijama nema pozitivnih učenja koja nam mogu pomoći u svakodnevnom životu. A religija koja se možda najbliže približila otkrivanju sreće i unutarnjeg mira je budizam.

Uz budizam dolazimo i do meditacije.

Vježbanje svakodnevne meditacije može uvelike koristiti vašem razmišljanju. Uzimajući vremena da raščistite svoj um i usredotočite se na, u principu- ništa,  pomažete smirivanju tjeskobe i pripremate mozak za bilo kakve iscrpljujuće zadatke koje vam dan donosi.

Navika se stječu polako, ne očekujemo od tebe da uskočiš u svih ovih 6 odjednom. Ali napravi barem jednu stvar danas za sebe!

TAGOVIbiohakiranje meditacija osobni razvoj spavanje Sreća