Vrućina gradskog asfalta
Ljudi koji žive u gradovima su produktivniji i kreativniji

Iako život na selu ili u nekakvoj osami ima svoje prednosti, opće je pravilo kako kreativnost, originalnost i produktivnost cvjetaju mnogo bolje u gradovima.
Kada netko spomene gradove, pogotovo multimilijunske behemote poput New Yorka ili Londona, uglavnom nam na pamet padaju nepregledni redovi divovskih betonskih košnica, zatupljujući prometni kolaps i more bezličnih ljudi koji se slijevaju ulicama i koje uopće nije briga za vas. Što je to prema buđenju na selu, s pogledom na divne brege ili valovito more, kavicu sa susjedom i odlazak u šumu sa veselim pesekom, da se naberu svježe fine gljive za pravi domaći ručak? Da, svakako, u romantiziranoj verziji će selo uvijek pobijediti grad, ali kada se maknu ti slojevi betona i asfalta, svi ti automobili i neprijatni ljudi, grad se čudnovato metamorfizira u mjesto na kojem osoba može apsolutno procvjetati!
Sociolozi tako smatraju kako su veliki gradovi idealni inkubator ideja, kreativnosti i produktivnosti, čisto iz razloga što uz toliko mnogo ljudi i takav protok informacija čovjek daleko lakše dolazi do novih ideja i prilika za vlastiti napredak. To nikako ne znači kako se isto ne može postići i na osami, ali multikulturalna gradska središta daju daleko veću sliku i šire horizonte, što oslobađa um i omogućava mu da neke stvari sagleda iz drugih kuteva. A ako se samim ljudima koji obitavaju oko nas dodaju i maleni atmosferični kutci poput kakve stare kavane u Parizu ili malene obiteljske pizzerije u Rimu, pozitivni učinci mogu biti još i daleko veći. Opće je pravilo tako da što više znaš i što si više toga vidio ili osjetio, to si spremniji i pogodniji za “uzgoj” nekih vlastitih ideja, a one mogu evoluirati jer svakog dana upoznaješ nekoga ili nešto novo. Zato, gradska rajo, nemojte kukati jer živite u betonu i na asfaltu već pokušajte to iskoristiti do maksimuma! Ima vremena za mir i osamu kada odeš u penziju…