Bolesti koje su poharale svijet

Svakodnevno slušamo o koronavirusu, svi smo postali stručnjaci, brojke zaraženih su sve veće. Nismo u potpunom lockdownu (ili na hrvatskom “zatvaranju”), ali nam se život itekako promijenio u 2020. godini. Dok čekamo rasplet ovog shitstorma, pogledajmo pošasti koje su kroz stoljeća desetkovale čovječanstvo.

Variola Vera – Velike boginje

Jedna epidemija s kojom se većina nas može i osobno povezati, barem oni rođeni sedamdesetih, a i epidemija virusa koja je vjerojatno pobila više ljudi nego li svi drugi zajedno.

Samo tijekom dvadesetog stoljeća oko 300 milijuna ljudi (neki kažu i 500 milijuna) u različitim dijelovima svijeta podleglo je virusu velikih boginja, a na stotine milijuna ostalo je zauvijek osakaćeno groznim ožiljcima i sljepilom. Virus je službeno iskorijenjen 1979. godine, a jedni preživjeli primjerak čuva se u Sankt Peterburškom institutu.
Virus Variola Vera u dvije inačice:major (velike boginje) i minor (male boginje); poznat je od kada je svijeta i vijeka, povremeno se pojavljujući u epidemijskim valovima i oblikujući svjetsku povijest.

U 18. stoljeću Amerikama su ga proširili europski naseljenici i tako pobili gotovo sve izvorne stanovnike. Tada je Variola Vera harala i Europom gdje je pobila oko 60 milijuna ljudi, među kojima i pet vladara. I konačno, 1972. godine, zadnja epidemija Variole Vere zabilježena je na području Jugoslavije, odnosno Srbije – smrtonosni virus donijeli su hodočasnici koji su na povratku iz Meke “navratili” u zaraženi dio Iraka.

Masovnim cijepljenjem, izolacijom i potpunom blokadom cijele države, virus je zaustavljen, a nama je ostala uspomena u obliku ožiljka od cijepljena na lijevoj nadlanici. Slučaj je ostao zabilježen u filmu Gorana Markovića “Variola Vera” koji je zaslužan za dobar broj noćnih mora tadašnje jugoslavenske djece i panični strah od frulica. Drvenih frulica, ne kožnih.

Španjolska gripa

Pandemija španjolske gripe u samo dvije godine, od svibnja 1918. do srpnja 1920., pobila je oko 50 milijuna ljudi, dok pesimistične procjene “gađaju” brojku od 200 milijuna umrlih od neobičnog oblika virusa gripe koja je većinom pogađala mlađu populaciju.

Gripa je stigla niotkud i poharala čitav svijet. Neki izvorišnu točku pandemije traže na Srednjem Istoku, neki u američkom Kanzasu dok neki krive Austrijance. Naziv “španjolska” dobila je nakon što se iz tada ratom (prvim svjetskim) zahvaćene Francuske preselila južnije, u mirne španjolske krajeve.

Gripa uglavnom nije ubijala direktno, češće je smrtni udarac zadavala bakterijska upala pluća, iako je velik broj ljudi umro i od krvarenja i plućnog edema uzrokovanog samom gripom. Gripa je najsnažnije pogodila Indiju gdje je pobila oko pet posto stanovnika, odnosno 17 milijuna ljudi. Virus španjolske gripe još uvijek se proučava.

Kuga

Kuga je harala središnjom Azijom i Europom punih četiri stotine godina (od 1340. do 1771. godine) i tu tom razdoblju uzrokovala smrt 75 milijuna ljudi, a vrhunac je na europskom tlu dosegla između 1347. i 1351. godine.
Smatra se da su bakteriju koja je uzrokovala kugu na ljude sa zareženih štakora putem krvi prenosile buhe. S obzirom na higijenske uvjete kakvi su tada vladali, kuga se širila lako i brzo, a mrtvi su padali kao pokošeni. Uslijedile su apokaliptične slike mračnih gradova i uličica, zatvorenih trošnih vrata i prozorskih kapaka obasjanih plamenom gorućih tijela umrlih koje su sugrađani spaljivali na masovnim lomačama.

Neuki srednjevjekovni puk, ali i njihove vođe, nisu imali baš znanstveni pristup rješavanju pandemijske pošasti:krivili su Boga, demone, pa čak i Židove koje su masovno ubijali. Monarsi su istovremeno započinjali velike i iscrpljujuće ratove, poput stogodišnjeg rata između Engleske i Francuske, koji su također doprinosili velikom broju žrtava. Desetkovavši cjelokupno svjetsko čovječanstvo, pandemija se polako smirivala iako kuga biva zabilježene i u moderno doba – u SAD-u su zadnji slučajevi zabilježeni 1995. godine.

Malarija

Malarija godišnje odnese oko tri milijuna života, a najviše su pogođena djeca mlađa od pet godina i trudnice. Prisutna je od 17. stoljeća i procjenjuje se da je ubila između 400 i 900 milijuna ljudi. Iako se stalno radi na suzbijanju ove bolesti, stopa smrtnosti stalno raste, a u zadnjih dvadeset godina udvostručila se. Najviše pogađa suptropska područja Amerike, Afrike i Azije.

AIDS

Aids je ubojica. Sindrom stečene imunodeficijencije uzrokuje virus HIV a boles organizam čini neotpornim na bolesti i infekcije. Samo u SAD-u živi oko 1.2 milijuna ljudi s HIV-om, a 14 posto ljudi ni ne zna da ga ima i trebaju tek biti testirani. Tih 14 posto? To ti je jedna od sedam zaraženih osoba. Najteže je ovim virusom pogođeno sub-saharsko područje.

Pretpostavlja se da je virus na čovjeka prešao s gorila iako točno izvorište često smrtonosnog virusa nije poznato. O teorijama zavjere nećemo, puna nam je kapa.

TAGOVIaids bolest epidemija hiv kuga malarija svinjska gripa variola vera