5 “otpadaka” iz prošlosti koji danas donose milijune

Riblji mjehur

Vino je mutno tijekom procesa fermentacije, a i neko vrijeme poslije pretakanja. Iako se tijekom pretakanja vino pročišćava, ono i dalje ima ogromne količine bjelančevina i drugih organskih sadržaja koji plivaju u vinu. Toliko smo napredovali kao vrsta, toliko novih znanstvenih otkrića – a jedna posve prirodna stvar savršeno pročišćava vino. Riblji mjehur. Znate ono što ste kao klinci gazili po dvorištu kad bi majka ili baka čistile ribu? Koristi se i za pročišćavanje piva. Naravno, ne čitavi riblji mjehur već sušeni. Što će reći da strogi vegetarijanci izbjegavaju takva vina i piva jer nisu “vedžeterijen-frendli”. Idući put kad vas nepažljivi vegetarijanci napadnu zbog mesožderskih navika, pitajte ih za navike ispijanja piva.

Kravlje tanko crijevo

Prije devetnaestog stoljeća, kravlja crijeva su bila neupotrebljiva. Za kobaje su se koristila svinjska i ovčja. I što onda pitate se? 1875. godine Pierre Babolat je napravio prvi reket sa “žicom” od kravljih crijeva i promijenio svijet tenisa zauvijek. Tanko crijevo se izvuče, a njegov rastezljivi vanjski sloj (seroza) se zapravo koristi za izradu žica. Sasječe se na tanke niti. Niti se tada tretiraju kemikalijama kako bi se poboljšala izdržljivost, a nakon toga se čvrsto zapletu i ostave na sušenju u vlažnoj prostoriji. Šest punih tjedana kako bi se spriječilo pucanje! Potrebno je četiri čitava tanka crijeva za jedan teniski reket. Ako trebate fun fact za obiteljsku večeru – to je ta. Trebamo li spomenuti da je dilanje tankih crijeva unosan biznis?

Svinjski srčani zalisci

Farmeri koji uzgajaju svinje nisu pronašli nikakve koristi od svinjskog srca. Nekad bi ih samljeli u hranu za buduće svinje. 1968. godine su napravljeni eksperimenti u Londonu i počela je transplantacija svinjskih srčanih zalizaka. Danas postoji čitava niša farmera koji uzgajaju svinje samo za te transplantacije. Cijena tipičnog svinjskog srčanog zaliska koji zadovoljava sve stroge kriterije je 5 tisuća dolara. Eto ideje za lokalne poduzetnike i farmere.

Ugljenski katran

Preradom ugljena u industrijske svrhe, stvori se ugljenski katran. Dugo vremena se koristio samo za grijanje s obzirom da je zapaljiv. 1878. godine Constantin Fahlberg je provodio studije ugljenskog katrana i tijekom večere je primijetio sladak okus koji je dolazio s njegovih ruku. Otrčao je do laboratorija i isprobao je sve posudice i epruvete s kojima je radio taj dan. Napokon je našao jednu koja je bila 300 puta slađa od šećera. Otkrio je prvo umjetno sladilo i nazvao ga “saharin”.

Kokošje nogice

Kod nas je oduvijek malo drukčija situacija i vlada “iskoristi sve što možeš”, ali prije dvadesetak godina, kokošje nogice su u svijetu smatrane beskorisnima. Uzgajivači su čak morali i plaćati da ih se riješe. Većinu vremena bi poslužile kao dodatak psećoj hrani – eto da Fido i Floki imaju više izmljevenih stvari u obroku. Američki farmeri su u devedesetima počeli prodavati kokošje nogice Kini. Globalizacija čini čuda. Perdue Farms je samo jedna kompanija, a godišnje zarađuju 40 milijuna dolara zahvaljujući ovom “nusproduktu”. Za brojne farmere je ovo postao glavni izvor profita.

TAGOVICoca Cola kokoš kola krava nogice novac nusprodukti proizvodi šećer