Elon Musk: vizionar koji mijenja budućnost čovječanstva

Možda još nije toliko medijski eksponiran kao neki njegovi prethodnici, ali Elon Musk staloženo kroči stazama da Vincija, Nikole Tesle, Billa Gatesa, Stevea Jobsa i drugih velikih inovatora.

Od kada su se računala na prepad uvukla u naše živote i u svega nekoliko godina u potpunosti zagospodarila njima, ljudska vrsta proživljava svoju drugu renesansu, i to prije svega tehnološku. Internet, mobilna telefonija, računala i obnovljivi izvori energije, samo su dio nekog novog, ‘prosvijećenog’ ljudskog duha.

A, kako su uistinu veliki SF pisci i futuristi prošloga stoljeća predviđali, taj napredak ne dolazi od političara, vlada i država, već od međunarodnih korporacija i pojedinaca s ogromnom količinom novca i željom za promjenom u svijetu. Nadamo se samo da se ne radi o nekom Weyland-Yutaniju ili sličnoj ‘zloj’ tvrtki, koja će pod kredom napretka čovječanstva, raditi na vlastitom probitku.

U zadnjih su 30-ak godina neke od tih megakorporacija profilirale svoje osnivače kao mecene znanosti i inovativnosti, a iz mnoštva je novopečenih milijardera isplivala nekolicina uistinu posebnih njuški, koje uglavnom dolaze iz IT biznisa (ta ekipa je nekako i najotvorenija prema inventivnosti, kako i priliči pravim geekovima). Svi znamo za Billa Gatesa, Stevea Jobsa i ekipu iz Googlea, ali se ovom dream teamu u zadnjih par godina sramežljivo priključuje još jedno ime: Elon Musk. I premda se njegovo bogatstvo ne može mjeriti s gore navedenom ekipom, te iza sebe nema tvrtke koje zarađuju trilijune dolara, svojim projektima izaziva prilično velike valove u svijetu napredne tehnologije. Pa upoznajmo onda malo bolje tog Elona (čita se otprilike kao “Ilon”).

Elon Musk prije nego što je postao Elon Musk

Kao što možete primjetiti, volimo pisati i izgovarati ime Elon Musk, jer je jedno od najboljih imena koje ljudsko biće može imati. Niti George Lucas ne bi smislio tako mistično, vanzemaljsko nazivlje za nekoga tko se bavi naprednom znanošću i tehnološkom revolucijom. Može se tako reći da je malom Elonu od samih početaka bilo suđeno da postane nekakva faca.

Rodio se u južnoafričkoj Pretoriji 28.lipnja 1971. godine, a već je od ranih dana pokazao zanimanje za računala i tehnologiju. S 12 je godina tako prodao svoj prvi softver, i to računalnu igricu Blaster, koju je naplatio 500 dolara. Mi smo se pak u tim godinama više bavili spoznajom da ‘ovo’ između nogu ima i neke druge funkcije osim obavljanja male nužde, a nekakav poduzetnički duh nam nije bio niti u primislima.

Elon Musk: The Mind behind Tesla, SpaceX, SolarCity… – TED konferencija:

Sa 17 godina bježi iz Južnoafričke Republike kako bi izbjegao služenje vojnog roka, te seli u Kanadu, a potom i u SAD, gdje dobiva diplomu prvostupnika ekonomije i fizike na Sveučilištu u Pennsylvaniji. Pokušao je potom i s magisterijem, ali ubrzo shvaća da jednostavno nema potrebe za daljnjim nastavkom školovanja, te da je došlo vrijeme za zgrtanje para!

Rani dani: Zip2 i PayPal

Postoje dvije vrste IT milijardera: oni koji uspiju iz prve i oni kojima treba 10 propalih projekata dok ne pogode pravu stvar. Musk se smjestio negdje na rub prve grupe, jer mu je već prva firma donjela popriličnu količinu zelembaća, premda ni blizu onome što je postigao, primjerice, Zuckerberg. Radilo se o firmi Zip2, koja se tih kasnih 90-ih bavila platformama za novinske agencije, a Elon ju je osnovao sa svojim bratom Kimbalom (svaka čast mami i tati Musk na odabiru imena). 1999. godine firmu prodaje AltaVisti, danas pregaženoj i zaboravljenoj internet tražilici (prije koji mjesec je i službeno ugašena), za prilično velikih 307 milijuna dolara + nekoliko desetaka milijuna dolara u dionicama.

Musk nije dugo sjedio prekriženih ruku, te je iste te godine krenuo u novi projekt, iz kojeg će se uskoro izroditi PayPal, jedan od najpoznatijih servisa za online plaćanje. Nije bilo potrebno čekati dugo da stvar postane hit i da ga veliki igrači primijete, te je već 2002. godine firma prodana eBayu, za poštenih 1,5 milijardi dolara. Musk je od tog posla izvukao finih 11%, što je bilo sasvim dovoljno da krene na idući nivo i počne igrati s velikim igračima.

Elon Musk i veliki igrači

U mnogim je intervjuima Musk naglašavao da ga je oduvijek zanimao i fascinirao svemir, te da je od malena projektirao i gradio malene rakete, maštajući o istraživanju međuplanetarnog prostora i kolonizaciji novih Zemalja. Prilika da po tom pitanju i učini nešto, ukazala se početkom novog milenija, kada je postajalo sve očitije da NASA i druge državne svemirske agencije jednostavno nemaju potrebnu svježinu za idući korak u osvajanju velikog crnila.

Musk tako u lipnju 2002. godine stvara svoj, do sada najambiciozniji projekt, tvrtku Space Exploration Technologies (svima nam poznatiju kao SpaceX), koja za cilj ima postati prva privatna kompanija za istraživanje i osvajanje svemira. Tvrtka vrlo brzo odustaje od primarne ideje o kolonizaciji Marsa, te sve svoje napore usmjerava prema razvoju novog i ekonomičnijeg raketnog pogona.

Usput dobivaju posao kao kooperanti NASA-e, i to u službi prijevoznika tereta do Međunarodne svemirske postaje. No, kako je mnogo puta naglasio, Muskov je glavni cilj omogućiti što brži, efikasniji i sigurniji način za ‘bijeg’ s umiruće nam Zemlje. A dok je već tu, ima on i planove kako nam kupiti još malo vremena!

Tesla Motors i SolarCity

Informatička tehnologija, istraživanje svemira i solarna energija? Kakve to veze ima jedno s drugim, teško je reći, ali Musku ništa od toga nije strano. Negdje otprilike u vrijeme osnivanje SpaceXa, ovaj se luđak baca na novi projekt (kao, kolonizacija svemira mu ostavlja još masu slobodnog vremena, pa zašto bi ga tratio…), a to je razvoj i popularizacija potpuno električnog automobila. Tako nastaje Tesla Motors, tvrtka koja je trenutno u trećoj fazi svakog razvojnog projekta moderne industrije: masovnoj proizvodnji jeftinog proizvoda i pokoravanju tržišta. Uz to što razvijaju automobile, u Tesli rade i na infrastrukturi koja bi podržavala ovakva vozila, tako da se u idućih par godina očekuje potpuna pokrivenost SAD-a “benzinskim” postajama za električne automobile.

Musk za sebe kaže da radi i do 100 sati tjedno, pa nije niti čudno da može biti na toliko strana odjednom. SolarCity mu je tako jedan od novijih projekata, a 20-godišnji je plan da solarna energija postane najkorišteniji izvor energije na planeti. Kako? Razvojem tehnologije, jeftinijom ugradnjom solarnih panela i mogućnošću ‘iznajmljivanja’ istih, što je trenutno vrlo popularan proces u Americi.

Budućnost je u Iron Manu

Musku je samo 41 godina, a tek je zakoračio među velike igrače. S tolikom količinom energije i ideja kako poboljšati život cijelom čovječanstvu, a ne samo sebi, sigurno će nam u idućih nekoliko (desetaka?!) godina donijeti još mnogo zanimljivih tehnoloških (mini)revolucija. Pa pogledajmo pobliže što se to kuha u glavi ovog omnipotentnog mecene i inovatora.

Nedavno je tako i službeno predstavljen koncept Hyperloopa, revolucionarnog načina prijevoza, koji bi trebao biti alternativa automobilima, brodovima, vlakovima i zrakoplovima. Cijelo bi se to ‘prijevozno sredstvo’ trebalo sastojati od nadzemnih cijevi pod niskim tlakom, koje su ispunjene kapsulama i pokretane električnim motorima. Za sada ne postoje konkretni prototipi, ali vjeruje se da bi Hyperloopom mogli putovati i do 1000 km/h, a udaljenost od Zagreba do Dubrovnika bilo bi moguće prevaliti za svega pola sata.

Pošto su ga mnogi uspoređivali s Tonyjem Starkom (da, onim Starkom iz Iron Man serijala), a Jon Favreau, redatelj prve dvije filmske ekranizacije, je i sam priznao da mu je Musk bio uzor pri stvaranju tog lika, ovaj se real life milijarder odlučio odužiti filmašu i mnogim fanovima serijala, te posuditi ideju holografskog asistenta iz filmova. Tako bi kroz idućih par dana trebao biti predstavljen koncept koji bi omogućio rad na dizajnu dijelova rakete samo uz pomoć pomicanja ruke ‘po zraku’.

Što li će novoga izumiti, ne znamo, ali znamo da ga treba nastaviti pratiti. Ako pak i sami imate neku ideju ili mislite da možete unaprijediti neki od Muskovih izuma, samo izvolite. On je u više navrata naglasio da njegovi izumi i koncepti nisu patentirani, jer ne vidi nikakve svrhe u tome (pošto patentiranje koči razvoj, a oni koji taj izum stvarno žele koristiti, poput vlada, ionako će naći načina da ‘probiju’ zakone), te je svatko slobodan poigrati se njima. Novi da Vinci? Nadamo se…

TAGOVIElon Musk hyperloop inovatori izumi Space X tony stark tsla motors znanost