Iza svake velike droge stoji veliki čovjek
Uvodimo vas backstage svijeta droge i upoznajemo s ekipom znanstvenika koji možda nisu promijenili svijet, ali svakako su promijenili naš pogled na njega.
Za većinu ovih opijata odavno ste čuli, ali mi ćemo vas uvesti u backstage svijeta droge i upoznati vas sa ekipom genijalnih naučnika koji možda nisu promijenili svijet, ali svakako su promijenili naš pogled na njega.
Albert Hoffman
Kada prvo mjesto na listi 100 živućih genija dijelite sa Tim-Berners Leejem koji je izmislio World Wide Web, tada sa sigurnošću možete reći da ste faca na polju nauke. Idesh! lista manje je zahtjevna i od vas traži samo jednu stvar, a to je da iza sebe imate neku opaku gudrovinu koja je na neki način ostavila pečat na pokoljenjima, a prenosi se s koljena na koljena ili bolje rečeno s dilera na dilera ili još preciznije, dilera na konzumente.
Ovaj Švicarski znanstvenik star je 101 godinu i davne je 1938. izumio LSD. 1943. zaključio je kako LSD ima halucinogena svojstva tako što se slučajno “natripao� nakon što mu je droga ušla u organizam preko kože.
Anton Kollisch
Davna je 1912. i mladi njemački naučnik Kollisch u nastojanjima da proizvede medikament koji bi usporio krvarenje otvorenih rana, slučajno je proizveo MDMA. Svoj patent je prijavio ne znajući o čemu je riječ. Za razliku od Kollischa, svaki pravi “partijaner� jako dobro zna o čemu je riječ jer MDMA (alias ecstasy) spada u neizbježni “eksesori� svakog ludog partija.
Iako je MDMA isprva bio korišten kao antidepresiv, kasnih 70-ih stavljen je na crnu listu i uz heroin, kokain i marihuanu postaje najkorištenija droga, a još važnije od toga, tjera vas na čagu. Ako feštu voliš, reci Anton Kollisch!
Lazar Edeleanu
Ako ste ikada pogledali rumunjski dokumentarac “Children Underground� o klincima koji po cijele dane žicaju i duvaju lak, možda vas neće iznenaditi da je Rumunj i kemičar Lazar Edeleanu tvorac “speeda� (naziv koji se koristi za cijeli niz amfetamina koji vrlo rijetko dolaze u čistom obliku jer vrlo često ih proizvode prljavi jazavci u svojim smrdljivim podrumima).
Dakle, prvi pravi “speed-demon� bio je Lazar Edeleanu koji je 1887. prvi sintetizirao amfetamin. Amfetamini su se godinama koristili u razne (medicinske) svrhe, od liječenja poremećaja koncentracije, pa sve do nabrijavanja vojnika koji bi nakon tretmana speedom bili spremni za pokolj.
Henri Laborit
Djevojke, ako ste se jednog jutra probudile s osjećajem da se vašem tijelu dogodilo nešto što bi valjalo zakonski sankcionirati (a niste bile baš toliko pijane), zahvalite doktoru Henriju Laboritu jer upravo je on tvorac GHB-a koji je poznatiji kao “date rape drug�. Naime, radi se o tvari koju proizvodi ljudsko tijelo, a može se pronaći u tragovima i u nekim pivima, mesu ili vinima.
Primjena GHB-a od strane silovatelja koji ga nesvjesnim žrtvama ubacuju u cugu pa ih kasnije siluju, poznata je mnogim pravosudnim tijelima diljem planete, a sve je započelo jednog lijepog poslijepodneva ranih šezdesetih kada je Henri Laborit došao do nevjerojatnog otkrića. Na svu sreću, Laborit je smatrao kako se radi o super lijeku za nesanicu, a ne o super načinu da se ušuljate u ženske gaćice.
Alexander Shulgin
Ovaj promotor ecstasya, kemičar i dizajner droga, 1980. proizveo je zanimljivu novu pošast koja je poharala klubove. Naime, riječ je o robi koja se može opisati kao nešto najsličnije ecstasyu, ali sa daleko jačim naglaskom na napaljenosti. Radi se o umotvorini nazvanoj 5-MeO-DiPT na ulici poznatijoj i kao “Foxy�.
Nakon uzimanja Foksija osjećate se euforično, emocionalno ste otvoreni i jako zainteresirani za zbližavanje sa suprotnim spolom. S druge strane, vaša partnerica mogla bi negativno reagirati kada vas zadesi povraćanje, vjetrovi, proljev ili “limp bizkit� a.k.a. Mlohava Ćuna.
Aco majstore! Ako je vaš hobi mućkanje raznih preparata, pročitajte njegove knjige PiHKAL i TiHKAL koje je napisao zajedno sa ženom Ann. Danas sutra, možda će pisati i o vama.
Klošarski bonus:
Stari Egipćani – navodno su među prvim narodima koji su koristili ljepilo. Siromašne džankoze koje nemaju pametnijeg posla do snifanja ljepila ili acetona, upravo starim kulturama mogu zahvaliti na tome što danas koriste samo trećinu mozga. Ako je iz Egipta, dobro je!