Ne vjerujemo im ništa
Ne znaju koliko planeta ima naš Sunčev sustav, ali znanstvenici tvrde da su otkrili izvorište kisika
Dalekih 13,1 milijardu svjetlosnih godina, tamo gdje je svemir još uvijek bio u svojim začetcima, znanstvenici su uspjeli otkriti postojanje prvog kisika. U isto vrijeme ne znaju jel oko našeg Sunca kruži još koji planet.
Uvijek nas zadivi kada znanstvenici otkriju nešto totalno nemoguće i nevjerojatno doslovno na samom početku (figurativno govoreći) svemira, a čudom se čude kada skuže neku novu gromadu koja kruži oko našeg Sunca jer je očito to jako teško za skužiti. Ali eto, tim japanskih znanstvenika je tako objavio kako su analizom podataka dobivenih iz ALMA opservatorija došli do zaključka kako nedavno otkrivena galaksija SXDF-NB1006-2, od naše trenutne pozicije udaljena čak 13,1 milijardu svjetlosnih godina, sadrži tragove (dakle TRAGOVE) kisika, koji bi vrlo lako mogao biti izvorište ili barem najstariji “preživjeli” kisik u svemiru!
Prije svega, moramo razjasniti kako kisik uopće nastaje. Naime, kisik nije nastao Velikim praskom, kao niti jedna drugi element teži od litija. Svi teži elementi nastaju u zvijezdama i otpuštaju se svemirom jednom kada zvijezda umre, tvoreći tako zvjezdanu prašinu koja kasnije stvara planete i ostala svemirska tijela. E sada, taj navodno otkriveni kisik tehnički nije kisik koji mi udišemo (dakle, molekula sastavljena od dva atoma kisika), već se radi o dvostruko ioniziranim atomima kisika, a vjeruje se kako je upravo ta forma praiskonska verzija onog što mi smatramo jednim od temelja života.
A kako su ga točno otkrili? Teoretski, ako kisik kao takav postoji u svemirskim prostranstvima, bio bi izložen kozmičkoj re-ionizaciji, pri kojoj svemirska radijacija ionizira oblake plina. U tom se procesu otpušta i ogromna količina svjetlosti, a upravo su taj izboj uspjeli zapaziti znanstvenici iako se nalazi na udaljenosti od nezamislivih 13,1 milijarde svjetlosnih godina. Radi se o svakako zadivljujućem (teoretskom) zapažanju, koje objašnjava određene procese, ali u isto vrijeme i otvara hrpu novih pitanja. Je li to uistinu prvi svemirski kisik? Kako se točno širio ostatkom svemira? Je li taj kisik mogao podržavati život i podržava li ga još uvijek? Hoćemo li ikada otkriti ima li naš Sunčev sustav devet ili čak i više planeta?
Komentiraj
NE PROPUSTI I OVE TEKSTOVE
Još iz rubrike
