ne da nam se više ovako
Ovo je bio najtopliji lipanj u povijesti planeta. Slučajnost? We don’t think so…
Najčešće teme posljednjih tjedana u svakom su društvu iste. Klima uređaji, godišnji odmori, plaža, sladoled… Iako svaku vrućinu podnosimo loše i mislimo da je najgora dosad, lipanj iza nas zaista je i statistički najtopliji lipanj ikad zabilježen na Zemlji otkad se vode mjerenja, a naravno, to nije slučajno. Prethodio je poprilično atipični, u ovim krajevima vrlo kišan i prohladan svibanj, no ono što nas je zadesilo u prvom ljetnom mjesecu bilo je kudikamo ekstremnije. Agencija Copernicus Climate Change Service (C3S), ujedno i službena agencija Europske unije, pokazala je da su prosječne temperature za lipanj u Europi bile puna dva stupnja više od uobičajenih vrijednosti za to doba godine.
European satellite agency concludes that June was the hottest month ever recorded on earth, our planet. https://t.co/qesjAC5yHn
— Bill McKibben (@billmckibben) July 2, 2019
Pamtimo i dulje toplinske valove, no intenzitet je ono što je više zabrinjavajuće u cijeloj priči. Posebno je gorio jugoistok Europe, a i krajevi umjerene klime bilježili su mediteranske ljetne temperature te tako skinule dosadašnji najtopliji lipanj, onaj iz 1999. Nećemo vam lagati da ga se sjećamo, ali tko god je preživio ovaj 6. mjesec gotovo da ne može zamisliti veću vrućinu. Struka dakako potvrđuje ono očigledno, da su klimatske promjene uzrok ovakvih ekstremnih vremenskih uvjeta, no neki čelni svjetski ljudi i dalje se prave kao da globalno zatopljenje ne postoji te da to, naravno, nije njihov problem. Onima koji pak teško podnose vrućine, muka je od same pomisli da je ljeto tek počelo te da gotovo sigurno imamo još 2 ili 3 mjeseca izrazito visokih temperatura, moguće je i ponovno rekordnih.
Wasps are building nests as big as cars, thanks to — you guessed it — climate change pic.twitter.com/eldqA8Y7pE
— NowThis (@nowthisnews) July 3, 2019
Posljedice klimatskih promjena vidljive se u svim dijelovima svijeta, a manifestiraju se na razne načine. Polarne ledene ploče se tope, razina mora raste, a sve češći su ekstremni vremenski uvjeti, baš poput lipanjskog toplinskog vala. Naravno, osim ako sve ovo iz nekog razloga ne smatrate kakvom teorijom zavjere ili se namjerno pravite ludi, onda ste toga i svjesni, no samo svijest nije dovoljna. Sigurni smo da je i svima jasno da je plastika u oceanima problem te koliko je teško razgradiva, no spoznaja nije dovoljna da promijenimo svijet na bolje. To što ti kao pojedinac vjerojatno nećeš baciti plastičnu čašu ili tanjur s rive pod barku neće riješiti ovaj problem jer se s njime trebamo obračunati globalno i to počevši od promjene lifestylea, u čemu su ključne regulative koje će sačuvati naš (zasad) jedini planet nauštrb nekih drugih, poglavito financijskih koristi.
"Nowhere have I seen the heartbreaking impacts of climate change more starkly than in this island nation" — @antonioguterres about his visit to Tuvalu. https://t.co/H7EnRXElsT #ClimateAction
— United Nations (@UN) May 18, 2019
U suprotnom, očekuje se da će u narednim desetljećima učinci koje primjećujemo biti još intenzivniji. Nekom suše i požari, nekom poplave i kiše, ali nitko neće moći pobjeći od utjecaja koji sa sobom nosi i nove zdravstvene probleme za ljude. Puno gore piše se flori i fauni koja nas okružuje, a u najpesimističnijim vizijama cijeli ovaj proces kroz stoljeća će u potpunosti promijeniti planet. Mnogi ionako izuzetno topli predjeli planeta te zemlja na njima postat će neiskoristivi, a jasno je da će broj ljudi i dalje rasti te da će potražnja za hranom biti sve veća. Takav scenarij bio bi i vjerojatno ‘zbogom’ otocima i obalnim gradovima, a pozivnica novom migracijama, kaosu, sukobima i prirodnim katastrofama. Naš dobri, stari planet nije naravno još uvijek u toj fazi, ali oporavak Zemlje ne može i neće inicirati nitko drugi do onaj koji je negativne promjene i pokrenuo, a to jednostavno mora biti čovjek.
NE PROPUSTI I OVE TEKSTOVE
Još iz rubrike
