Moderni diktatori: Saddam Hussein

Prije točno trideset godina, sada pokojni Saddam Hussein al-Majid al-Tikriti postao je predsjednikom Iraka. Bio je to kraj njegova duga i burnog uspona do vrha države, ali tek početak krvave i autokratske vladavine koja će obilježiti kraj jednog stoljeća i odrediti kako će svijet disati početkom novog.

Za nešto manje od mjesec dana, točnije 10. srpnja na HBO-u započet će prikazivanje kontroverzne mini-serije o Saddamovom životu “Saddamova kuća” o kojoj više možete doznati na službenom sajtu serije. Tada ćete moći doznati sve o političkom i privatnom životu “Zvijeri iz Bagdada” i to prezentirano na dobro poznati i uvijek odličan HBO način. Do tada, Idesh! daje svoj skromni doprinos temi opisujući Saadamov put do vrha.

Saddamove rane godine

Saddamu je nasilje i smrt gotovo u krvi. Još se nije niti rodio, a tri takva događaja obilježila su njegov život:otac mu je nestao ili poginuo prije rođenja, potom mu umire brat, a očajna majka pokušala je abortirati i ubiti se dok ga je nosila u utrobi. Ipak, 28. travnja 1937. godine, mali Saddam dolazi na svijet u selu al-Awja, nedaleko Tikrita, u krilu siromašne ali utjecajne sunitske obitelji. Majka ga je predala na skrb svojem bratu i uskoro se uskoro preudala, i to još jednom nisu bile dobre vijesti za budućeg diktatora. Kada mu je ujak završio u zatvoru, trogodišnji Saddam vraća se majci ali ga poočim, Ibrahim al-Hassan, zlostavlja i tjera na krađu. U desetoj godini, Saddam bježi majčinom bratu, Khairallahu Tulfahu koji je tada već izišao iz zatvora, tvrdom arapskom nacionalisti, vojniku i deklariranom simpatizeru nacista. U desetoj godini Saddam je nepismen, ali uz ambicioznog ujaka, počinje njegovo školovanje.

Mladi ubojica

Po završetku osnovne škole, Saddam se pridružuje Baathu, političkom pokretu koji se zalagao za ujedinjenje svih arapskih zemalja. Nekoliko godina kasnije, u puču je svrgnuta iračka monarhija, a zemljom su zavladali komunisti u vječnoj borbi za prevlast s Baahtima i drugim nacionalističkim skupinama. Budući da je njegov ujak bio jedan od utjecajnijih Baahta, Saddam nije bio daleko. S nepunom 21 godinom, Saddam dobiva važan zadatak:ubojstvo jednog istaknutog komuniste, njegova dalekog rođaka. Saddam izvršava svoju misiju i žetva pada pokošena jednim metkom u glavu. Saddam završava u zatvoru, ali biva oslobođen već nakon šest mjeseci zbog nedostatka dokaza.
Godinu dana kasnije, Saddam je ponovno na ubilačkoj misiji – treba smaknuti Abdula Karima Qasima, tadašnjeg premijera Iraka. Atentat je propao, i to navodno zato jer je Saddam prerano zapucao. Qasim je ozlijeđen ali živ, atentatori su pohapšeni, ali Saddam uspijeva pobjeći. U Siriji i Egiptu završava srednju školu.
Saddam se vraća u Irak 1963. godine. Za vrijeme studija prava u Kairu, postao je vođa tamošnje organizacije Baahta, a kako su u međuvremenu Baathi zavladali Irakom navodno uz pomoć američke CIA-e koja nije mogla sjediti postrani dok komunizam jača u regiji bogatoj naftom. Baahti uskoro gube vlast i Saddam je ponovno u izgnanstvu, ali često se vraća u domovinu i polako preuzima primat u stranci. Kada je 1964. godine uhapšen i otpremljen u zatvor, biva izabran u vodstvo stranke Baahta.

Intervju koji puno otkriva

Politički uspon

Saddam je bio jedan od glavnih organizatora puča 1968. godine koji je stranci Baahta omogućio povratak na vlast. Sada još moćniji, Saddam predvodi čistke, odlučan u namjeri da ovaj put ostane na vlasti. Uskoro postaje centralna figura službe sigurnosti, postavlja Baahtsku vojsku i igra jednu od glavnih uloga u naoružavanju Iraka uz podršku saveznika koje nalaze u Rusima i Francuzima, okrenuvši leđa Amerikancima. Ipak, američko-irački odnosi tu ne završavaju, pa se Saddam redovito nalazi s visoko pozicioniranim američkim dužnosnicima sve do Zaljevskog rata.

Rumsfeld i Saddam dok je ljubav cvala

Sukobi s Kurdima oko prava na eksploataciju naftnih polja u regiji Kirkuk prijete ekskalacijom u prvi međunarodni sukob. Kurdi osiguravaju podršku Irana, Sirije, Izraela i SAD-a, te nanose teške gubitke Iračkoj vojsci. Lukavi Saddam traži nove saveznike u Europi i regiji, i nastavlja s naoružanjem, te počinje proizvodnju nuklearnog i biološkog oružja. Promjena snaga može se naslutiti kada 1975. godine Henry Kissinger, tadašnji američki državni tajnik, posreduje u mirovnom sporazumu između Iraka i Irana. Oslobođen prijetnje snažnog neprijatelja, Saddam nastavlja svoj pakleni plan. Kurdska i Asirijska sela bivaju uništena a stanovništvo preseljeno, a zadovoljni Saddam okreće se ekonomiji i obrazovanju. Uvodi obavezno opismenjavanje stanovništva, uz prijetnju trogodišnjeg zatvora za one koji ju izbjegavaju, i za taj potez biva nagrađen od strane Ujedinjenih naroda. Saddam je sada praktično vođa Iraka po svim mjerilima osim po samoj tituli. Čistom u redovima vlastite stranke koja je rezultirala stotinama smaknutih “izdajica”, Saddam je uklonio opoziciju i proglasio se predsjednikom Iraka, glavnim sekretarom stranke Baaht i vođom oružanih snaga.

Saddamov krvavi pohod

Zvali su ga svakako:Veliki ujak, Babilonski lav, Iranski lav ali nadimak koji mu najbolje pristaje jest Zvijer iz Bagdada.
Ta je zvijer za sobom ostavila krvavi trag, potpis jednog od najvećih krvika modernog doba. Procjenjuje se da je na svakojake načine odgovoran ili neposredno povezan sa smrću oko dva milijuna ljudi, među kojima oko 300 tisuća (procjene lutaju od 150 do 340 tisuća duša) Iračana, oko pola milijuna (od 450 do 730 tisuća) iranskih vojnika, nekoliko desetina tisuća kuvajtskih civila, oko stotinu tisuća Kurda, i još barem toliko smaknutih iračkih disidenata i Sunita. Sa međunarodnom zajednicom dijeli odgovornost za smrt oko pola milijuna iračke djece umrle zbog nedostatka hrane i lijekova pod dugogodišnjim sankcijama.

Kao što rekoh na početku, više o Saddamooj krvavoj vladavini doznajte u HBO-ovoj mini seriji House of Saddam koja se počinje prikazivati 10. srpnja.

TAGOVIdiktator hbo house of saddam sadamova kuća saddam hussein ubojice