UNILAD prenosi da je Agencija do ovoga zaključka došla proučavajući dijelove stijena koje je rover skupljao po površini Marsa.
After analyzing powdered rock samples collected by @MarsCuriosity, scientists found that some are rich in a type of carbon that on Earth is associated with biological processes. It's not proof of life on Mars, but it's "tantalizingly interesting." Details: https://t.co/lhz6JLENys pic.twitter.com/6NhHyqlEEo
— NASA Mars (@NASAMars) January 18, 2022
Novo je istraživanje pokazalo da te stijene sadrže organski ugljik koji bi mogao potjecati od organizama koji su neko0ć živjeli na Marsu. U Agenciji su analizirali sedimente sa šest lokacija koje je rover istražio, pri čemu su otkrili pradavni ciklus ugljika. Takav nalaz sugerira da bi uzorci mogli imati „biološku bazu“ i da naliče fosiliziranim ostatcima mikrobnog života u Australiji, koji datiraju iz razdoblja prije 2.7 milijardi godina.
Zašto podrijetlo ugljika još nije potvrđeno?
UNILAD prenosi objašnjenje profesora Christophera Housea. Ugljik ima dva stabilna izotopa – 12 i 13 – čije količine daju uvid u njegovo podrijetlo. Po tome su nalazi s Marsa slični onima iz Australije.
Na Zemlji su ti uzorci uzrokovani biološkom aktivnošću pradavnih mikroba koji su konzumirali metan. To nije nužno situacija na Marsu, jer je u pitanju planet koji je možda nastao od različitih materijala i putem drugačijih procesa.
Metan kao bitan faktor
U Zemljinom slučaju, mikrobi su konzumirali metan – koji su proizvodili drugi mikrobi. Sam po sebi, metan je najjednostavnija organska molekula i prisutna je u Marsovoj atmosferi.
Na drevnom Marsu moguće je da su se velike količine metana ispuštale iz potpovršinskog sloja, gdje bi proizvodnja bila energetski povoljna.
Fokus istraživanja
Agencija se koncentrirala na uzorak iz kratera Gale. Vjeruje se da je krater ranije bio duboko jezero staro 3.5 milijardi godina te da sadrži složene organske molekule. Te molekule ključne su sirovine za život kakav poznajemo.
House nadalje objašnjava da su količine ugljika 12 i ugljika 13 postojale pri formaciji Sunčeva sustava. Obje postoje u svemu, a razlikuje ih to što 12 reagira brže od 13. Prema tome, ciklus ugljika može se otkriti gledajući relativne količine svakog od njih u uzorcima. *mindblown*
Kako je Curiosity došao do otkrića
🧐Curiouser & curiouser! I found samples with unusual carbon isotopes, which are key in understanding the evolution of planets. On Earth, this is linked to life but it may still be created by geology. What does it mean on Mars? Ah, that’s the great puzzle! https://t.co/xLKj8QmEL9 pic.twitter.com/L3Gf8oFctP
— Curiosity Rover (@MarsCuriosity) January 18, 2022
Podgrijavajući uzorke kako bi se odvojile kemikalije u njima, skeniranje je pokazalo da su neki uzorci osiromašeni ugljikom 13, dok su drugi njime obogaćeni. Druge moguće teorije koje proizlaze iz nalaza uključuju oblak svemirske prašine ili ultraljubičasto zračenje, koji razgrađuju ugljikov dioksid.
No sva tri scenarija, poručuje House, nekonvencionalna su – za razliku od uobičajenih procesa na Zemlji.
NASA zaključuje da, prije svega, trebaju više dokaza kako bi mogli išta zaključiti. Do tada, svi skupa možemo samo držati fige. Želimo potvrdu da nismo jedini.
