Zanimljivosti o snovima

Najpoznatiji fenomen kada se radi o snovima je da ih se većine ne sjećamo. Deset minuta nakon buđenja proces “brisanja” izbriše čak 90 posto vašeg sna, a ako ste imali inspirativan san vrijedan sjećanja, čim otvorite oči brzo po olovku i papir. Tako je nastala priča o Frankensteinu autorice Mary Shelley.

Osim moždano teže oštećenih, svi sanjamo, reagiramo na snove i ne možemo utjecati na njih. Muškarci češće sanjaju druge muškarce (ej, nismo svi takvi! op.ur.), a žene podjednako sanjaju oba spola. Poznati “pendrek” fenomen, koji je kod muškaraca često prisutan nakon buđenja pa nas žene doživljavaju kao pervertite tipična je reakcija bio san vezan uz seks il ne! I sa ženama se također nešto događa nakon sna, a u relaciji je sa muškim fenomenom. Radi se o pojačanom protoku krvi unutar vagine.

Mnogobrojna lica koja sanjamo, poznavali mi njih ili ne, vidjeli smo tijekom svojeg života. Kada i gdje, teško je skibicirati jer ih je mozak mimo vaše želje i svijesti upamtio na tisuće. Univerzalne sanjarske teme su proganjanje, sporo trčanje, padanje, seks (navodno samo 10% snova), neuspjeh, ugrubo predviđanje i slične. Ako sanjate simbole, san nije nužno bio o njima. Mozak je jednostavno odabrao njih kao metaforu za neki “pod san”. Cirka 70 posto ljudi doživljava reprizu snova.

Snove mogu poticati vanjski podražaji kao što je zvuk, i fiziološki kao što je mokrenje pa u snu pišate u krevet. Oni slijepi od rođenja, sanjaju jednako žive snove ali se ne tiču slika već emocija, mirisa, opipa i slušnih pobuda. Zajedničko svima je da ne sanjate dok hrčete a klinci do 10 godina imaju više noćnih mora nego odrasli. Pušači koji su nakon dugog vremena prestali pušiti imaju intenzivnije snove jer često sanaju o tome da to ponovno rade i bude se sa osjećajem krivnje. To vrijedi za sve koji se odriču nečega.

Istraživanja pokazuju da se nije dobro probuditi na početku sna jer to može dovesti do uznemirenosti, tjeskobe, halucinacija i drugih psihičkih smetnji. Otprilike 12 posto ljudi sanja u crno bijelom “tehnici”. Kako bi spriječilo bauljanje po kući tijelo ima ugrađen “sigurnosni sustav” u kojem žlijezde luče poseban hormon koji pomaže dubljem snu, a vaša leđna moždina dobiva informaciju da se mora opustiti što dovodi do neke vrste paraliziranosti. Sve ostalo su poremećaji, blaži ili teži.

TAGOVIerekcija noćne more poremećaj snovi