Mix

Od kićenja jelke pa sve do Božića – otkud potječu naši blagdanski običaji

Božićna tradicija
Božićna tradicija Foto: Folder.hr
Brojni božićni običaji svoje podrijetlo vuku puno prije samog Božića te su duboko utkani u tradiciju. Postoje i noviji marketinški likovi koji se pojavljuju, kao Djed Božićnjak te su dio marketinških kampanja, ali čak je i Djed Mraz, ili barem neka verzija njega poznata u našoj mitologiji.

Naši su preci vjerovali u Djeda Mraza i njega su predstavljali u obliku sijedog starca koji svojim dahom donosi mraz. Kako bi se on udobrovoljio narod mu je ostavljao kolače i razne darove. Danas je Djed Božićnjak zaštitni znak konzumerizma i tvrtki kao što je Coca-Cola. Njegovo podrijetlo se povezuje i sa kršćanskim svecem Nikolom.

Zanimljivo je i kićenje badnjaka, drveta koje se pali na ognjištu te se reže tri puta i njemu se poklanja med jer predstavlja božje drvo. Pretpostavlja se da je to drvo toliko cijenjeno jer je njegovo korijenje vrlo plitko pa ne ulazi u podzemni svijet staroslavenskog boga Velesa koji dijeli neke sličnosti s grčkim bogom podzemlja Hadom (uključujući i onaj dio priče kada glavnom bogu, u ovom slučaju Svarogu ili Perunu, krade ženu).

Kićenje bora jedno je od najljepših božićnih tradicija, a oko bora se okuplja cijela obitelj. Smatra se kako su prve borove počeli kititi Luterani u 16. stoljeću u Njemačkoj. Oni su to činili voćem, posebno jabukom, ili papirnatim ukrasima, što je kasnije preraslo u kićenje plastičnim kuglicama. Moguće je kako taj običaj potječe i od starih Rimljana, koji su kitili drvca iz estetskog razloga u čast boga Sunca. Zanimljivo je kako su Slaveni vjerovali da će paljenjem badnjaka pomoći Suncu da se ponovno izbori i probije na nebo. Dani nakon Božića se sve više produžuju pa ovo vjerovanje možemo razumjeti.

Na božićno jutro najvažnija je prva osoba koja ulazi u kuću. Smatralo se kako je ta osoba poslana od bogova i ovisno je li osoba dobra ili loša zavisi hoće li takva biti i godina. Zato ove godine pripazite kog puštate da vam prvi uđu u kuću. Ta osoba, koja prva ulazi u kuću, obavezno desnom nogom zakoračuje preko praga i zove se položajnik. Tradicija položajnika se još uvijek prakticira u ponekim mjestima u Hrvatskoj. Položajnika se časti i u božićno jutro daje mu se najbolja hrana. Od tuda je možda i potekao današnji običaj darivanja.

Iako se mnogo toga promijenilo iz ovih primjera možemo zaključiti kako se dobar dio naših današnjih običaja i zadržao ili se u nekom novom obliku prilagodio današnjim vremenima. Ako zapne razgovor s položajnikom loše volje, puncem ili svekrvom, uvijek možete iščupati nešto od ovih tradicija da pokrenete razgovor.