Život i djelo Toma Clancyja, tvorca tehnotrilera, Jacka Ryana i Splinter Cella

Tom Clancy bio je briljantni vojni analitičar, tvorac podžanra technothrillera, a pamtit će ga se po – kompjuterskim igrama

U Bolnici u Baltimoreu u utorak navečer preminuo je od zasad neimenovanih uzroka Thomas Leo “Tom” Clancy, pisac koji je u osamdesetima žanr špijunskih trilera revolucionarizirao svojim poznatim romanom “Lov na Crveni oktobar” i drugim knjigama o Jacku Ryanu (i njegovom sinu, Jacku mlađem). Podsjetimo, Jack Ryan, bivši marinac i analitičar CIA-e, kasnije političar pa i – kad se Clancyju potpuno “raspao sistem” predsjednik SAD – prvi put se pojavio 1984. u romanu “Lov na Crveni Oktobar”, koji je postao instant-hit i prvi roman svrstan u “novi žanr” – tehnotriler.

Prodavač polica osigiranja Tom Clancy, fanatik za vojnu (posebno mornaričku) tehnologiju koji je za službu u mornarici odbijen zbog slabog zdravlja, impresivno znanje koje je “hobistički” stekao pretočio je u uzbudljiv zaplet prepun točnih podataka, a nije roman ponudio nijednoj poznatoj izdavačkoj kući, već izdavačkom ogranku Američkog mornaričkog instituta, za čija izdanja je već pisao članke. Zbog specifičnog sižea su ga mornaričari oduševljeno prihvatili, i “Hunt for Red October” postao je jedini roman koji je taj vojni izdavački zavod ikad objavio. Naravno, nakon tog hita – čijoj prodaji nije odmoglo što ga je javno pohvalio tadašnji predsjednik Ronald Reagan osobno kao “knjigu po njegovom ukusu” – Clancy je našao druge izdavače za romane, ali je za mornaričku nakladu nastavio pisati sjajne stručne knjige i vojne analize, od kojih je npr. “Marinac” iz 1996. o strukturi i primjeni temeljne postrojbe na terenu, i danas nezaobilazno štivo. No, romani i kompjuterske igre poput “Rainbow Six”, “Ghost Recon” i “Splinter Cell” donijeli su mu hrpu novaca s kojom je, između ostalog, ostvario najveći san svakog navijača baseballa i postao suvlasnih svojih ljubljenih Baltimore Oriolesa.

Uspon i pad Jacka Ryana

Nakon uspjeha Oktobra, Clancy je objavio “Red Storm Rising“, romaneskno viđenje mogućeg Trećeg svjetskog rata, da bi se onda vratio Jacku Ryanu u “Patriotskim igrama” koje se događaju prije prvog romana i onda nastavio opisivati Ryanovu kasniju karijeru u uspješnicama “Kremaljski kardinal“, “Jasna i neposredna opasnost“, “Cijena straha“, “Dug časti“, “Izvršne naredbe” i “Medvjed i zmaj“, da bi se Ryanovoj mladosti još jednom vratio u romanu “Crveni zec“.

Međutim, zadrti republikanac Clancy, koji je knjige posvećivao svojim idolima poput Ronalda Reagana, već negdje oko “Cijene straha” skroz je prolupao pa je njegov nekadašnji CIA-in analitičar, koji se silom prilika mora snalaziti i na terenu a ne samo mozgati u uredu, postao podpredsjednik pa predsjednik SAD, dobio rat s Japanom (!) te “Ujedinjenom Islamskom Republikom” nastalom spajanjem Iraka i Irana (???!!) i uveo Rusiju u NATO (???!!!?) te joj pomogao da obrani Sibir od Kine i onda svrgnuo komunističku vlast u Kini….

U romanima od “Tigrovih zubi” nadalje štafetnu palicu glavnog junaka od ćaće prezidenta preuzeo je Jack Ryan junior, ali to nije nimalo smirilo Clancyjevo divljanje s fabulama – mlađi Ryan je vođa tajnog elitnog odreda obavještajnih operativaca koji bez naloga, suda ili naredbe eliminiraju neprijatelje Amerike.

Tajna posljednjeg romana

Na stranu to što je prolupao sa sižeima, Clancy barem nije prolupao u stvarnom životu i ostao je republikanac starog kova, te stao na stranu Colina Powella i generala Anthonyja Zinija u sukobu s Georgeom W. Bushom mlađim i Donaldom Rumsfeldom oko rata u Iraku. (Pored načela, na tu stranu svrstala ga je i činjenica da mu je general Powell osobni prijatelj, koji ga je upoznao s drugom suprugom).

No, u knjigama su stvari postajale sve luđe i luđe, što je kulminiralo zagonetnim skandalom u srpnju prošle godine, kad je trebala izaći knjiga “Potraži i uništi“, napisana s koautorom kao i tri prethodne. Je li siže bio previše lud ili previše politički nekorektan, je li Clancyjevo pisanje postalo totalno nečitko, ili je zbog nekih iznesenih previše točnih pretpostavki netko na visokom položaju stopirao cijelu stvar – ne zna se, ali se zna da je dva dana prije najavljenog izlaska romana cijela stvar jednostavno otkazana, uz šturu ispriku izdavača onima koji su knjigu unaprijed naručili, i to je sve; nit’ pisma, nit’ razglednice, evo već više od godinu dana. Kad se sjetimo da je Clancy svoje ludosti započeo tako što Ryan od podpredsjednika postane predsjednik nakon što i predsjednik i cijeli Kongres izginu jer je terorist samoubojica oteo putnički avion i zabio se u zgradu na Capitol Hillu – u knjizi iz 1994., šest godina prije 11. rujna! – moramo se zamisliti. Na kraju je Clancy odnio tajnu sižea “Search and Destroy” sa sobom u grob, ako koautor Peter Telep jednog dana ne progovori.

A na filmu….

Ali, ako mislite da je Jack Ryan uneredio svojeg sad već pokojnog književnog tvorca, što biste tek pomislili kad pogledate što je učinio od glumaca koji su ga tumačili na filmu; svaki od njih trojice pretrpio je težak brodolom u privatnom životu i strmoglavi pad karijere iz kojeg se godinama kasnije jedva izvukao. Aleca Baldwina iz “Lova na Crveni Oktobar” ta je “Ryanova kletva” koštala grdog razvoda s Kim Basinger i niza “smuti-pa-prospi” filmova iz kojih se izvukao tek povratkom na mali ekran u seriji “Televizijska posla”.

Nakon dva filma – “Patriotske igre” i “Jasna i neposredna opasnost” – Harrisonu Fordu pukao je dvadesetogodišnji brak, a filmovi postajali sve zaboravljiviji i zaboravljiviji, da bi konačno u očaju opet dohvatio fedoru i bič da se izvuče iz slobodnog pada. A Ben Affleck je nakon “Cijene straha” ne samo raskinuo s onom slatkom guzatom pevaljkom iz Bronxa, nego je još i prije toga snimio “Gigli”, najgore smeće ne samo njegove nego bilo čije karijere, a čak ni kao Daredevil se nije proslavio (od Batmana strepimo, strepimo) – da spasi karijeru morao se skloniti iza kamere i proslaviti kao redatelj više nego kao glumac.

Kako će proći novi tumač te uloge Chris Pine bojimo se i pomisliti; ali znakovito je da taj film koji je već snimljen u režiji Kennetha Brannagha (koji glumi i glavnog negativca Viktora Čerevina) nema poznati knjiški naslov, već se zove Jack Ryan: Shadow Recruit jer su producenti i pored brojnih nesnimljenih knjiga – od kojih neke nisu ni loše – potpuno digli ruke od Clancyja i od njega uzeli samo lik, ali ne i siže. Tko zna, možda to novog kapetana Kirka sačuva od kletve koja mu je onako unesrećila kolege; doznat ćemo krajem godine, jer je premijera zakazana za Božić. Ono što se zna je da je Kevin Costner, koji glumi sporedni lik Williama Harpera, potpisao da će isti lik glumiti i u predstojećoj ekranizaciji Clancyjeva romana “Without Remorse“.

TAGOVIjack ryan književnost špijuni splinter cell tom clancy