NASA – ni nebo nije granica kada ste puni kao (svemirski) brod

National Aeronautics and Space Administration je osnovana 1958. godine. Pitate se koliko je novca potrošila od tada? Malo je reći “puno”.

U NASA-u su ulupane milijarde, ali što su svemirska istraživanja donijela nama na Zemlji? Memorijsku pjenu kako bi vaš omiljeni program mogao biti prekinut reklamama za madrace, malene usisavače na baterije, detekciju ugljikova monoksida, solarne ploče, lubrikante u obliku praška (što?!) i još brojne izume za koje ni ne znate da potječu od ove ponekad omražene državne agencije.

Koliki je NASA-in godišnji budžet? Prije svega sjedite. 1958. godine kada je osnovana, NASA je iz državnog proračuna dobila 488 milijuna dolara, a na pedesetu godišnjicu poslovanja 2008. godine 17 milijardi dolara!

Vrhunac NASA-ina djelovanja su svakako Apollo misije čiji je cilj bio ispuniti J. F. Kennedyjev san – spustiti čovjeka na mjesec. I vratiti ga, po mogućnosti živog. Projekt Apollo je uključivao 12 letova s ljudskom posadom, a ukupno je stajao 136 milijardi dolara. Dovoljno je reći da je cijena samo lunarnog modula, one “kutije iz koje viri aluminijska folija”, 11 milijardi.

Tom Hanks oduvijek tupi kako želi biti astronaut, kao klinac je sastavljao lunarne module, žurio doma iz škole kako bi gledao lansiranja raketa na TV-u i obavljao ostale aktivnosti zbog kojih neki ostaju djevci do četrdesete. Ipak se odlučio za glumu pa je egzekutivno producirao HBO miniseriju Od Zemlje do Mjeseca i glumio u Apollu 13. Vjerojatno se predomislio kada mu je došlo do mozga da astronauti dobivaju plaće između 60 tisuća i 130 tisuća dolara godišnje, a on za druženje s odbojkaškom loptom na plaži unovči 20 milijuna.

Neil Armstrong je 1969. godine zaradio 20 tisuća tadašnjih dolara (danas oko 100 tisuća) bez ikakvih bonusa za slijetanje na Mjesec, a zahvaljujući tako niskoj plaći nije bio u mogućnosti ni kupiti policu životnog osiguranja. Na kraju krajeva – tko normalan bi ju dao mladiću koji ide u svemir u raketi punoj goriva koja može eksplodirati u svakom trenutku?

Za samu misiju prvog slijetanja na Mjesec je utrošeno gotovo 24 milijarde dolara kako bi nakon dugog leta Aldrin i Armstrong mogli protegnuti noge na Zemljinom vjernom pratitelju – i to svega 2 sata i četrdesetak minuta. Za najkul “cipelarinu” svih vremena – Neil Armstrong je dobio 33 dolara.

Bill Nye, poznat kao The Science Guy, obratio se Američanima putem Youtubea kako bi natjerali Obamu da razmisli o povlačenju posljednjeg smanjenja NASA-ina budžeta za planetarna istraživanja. Kako sad stvari stoje, NASA neće vidjeti tu ogromnu srebrnu aktovku s 1.5 milijardi dolara u idućih pet godina, a ti novci su trebali biti namijenjeni vraćanju uzoraka s Marsa i istraživanju Jupiterova mjeseca Europe.

Britansko znanstveno glasilo Nature je još davne 1992. godine objavilo da su ekonomske beneficije NASA-inih programa po cijelo čovječanstvo veće nego što se misli, a striktno financijski gledano – NASA redovito vraća uloženo, čak multiplicirano nekoliko puta. Broj radnih mjesta, federalni porezi, čak i sama prodaja suvenira… Sve su to stavke od kojih američki narod ima koristi.

Želimo da kampanja Sciencea Guya uspije (jer volimo kad internet pobjeđuje), da saznamo još više o svemiru jer na taj način saznajemo i više o sebi.

TAGOVIAxe svemir nasa svemir