Znanost

ti majnus...

Aside Banners

Povijest putovanja u svemir

Piše , Objavljeno

Vodimo vas na put kroz vrijeme tijekom kojeg je čovjek ganjao vlastitu ambiciju da otputuje visoko u nebo – u ovom slučaju, jako visoko. Kako smo putovali i otputovali u svemir.

Još od davnina ljudi su sa zanimanjem gledali u vis, pitajući se što se nalazi iza oblaka te razmišljajući o tome kako stići tamo gore. Tamo istočno, u današnjem Iraku, pokušali su s gradnjom prvog nebodera. Plan koji je neslavno propao zbog nepomirljivih razlika u komunikaciji. Malo južnije, u Grčkoj, otac i sin pokušali su zalijepiti krila na ruke i poletjeti. Ideja je funkcionirala, ali ne i na većim visinama gdje ljepilo nije moglo izdržati sunčevu vrućinu, kao što je to mlađi član obitelji dobro naučio.

S vremenom ideja je pala u zaborav, ali se vratila na velika vrata krajem 19. stoljeća kada autori, kao što je Jules Verne ili Edgar Rice Burroughs, počinju pisati o putovanju na Mjesec ili maštare o životu na Crvenom planetu. Snimaju se filmovi kao što je nezaboravni Meliesov „Put na mjesec“ u kojem ogromni metak/letjelica izbačen iz još većeg topa pogodi Mjesec ravno u oko. Počinju letjeti prvi avioni. No, kao što to uvijek biva, tehnologija je dovoljno napredovala tek nakon što je gotovo cijeli svijet obukao vojne uniforme.

Sputnik 1

Sputnik 1Nakon dva svjetska rata nekim zemljama još uvijek nije bilo dosta te su započele veliko natjecanje u pišanju u dalj koje su prozvali ‘hladnim ratom’. Kategorija je bilo više, a jedna od njih je bila i put u svemir. Jednog dana na frekvenciji 116 kB WAV mogao se čuti ustrajan „bip! bip!“ zvuk. Bio je to zvuk radio odašiljača prve letjelice u svemiru koju su 4. listopada 1957. raketom iz Bajkonura lansirali Rusi dok se Amerikanci još nisu ni snašli.
Sputnik 1 je bila okrugla metalna lopta s četiri antene jednostavnog izgleda koja je u 22 dana 1400 puta obišla Zemlju. Svemirska utrka je započela.

Sputnik 2

Sputnik 2Premda je lansiranje Sputnika 1 bio velik uspjeh, ipak je to bila samo metalna lopta u svemiru. Pravo pitanje bilo je može li živo biće preživjeti let u svemir jer nije mala stvar biti ispucan u zrak na raketi brzinom od barem 11,2 km u sekundi.
Humani ruski znanstvenici su stoga na ulicama Moskve pronašli psa lutalicu, trenirali ju te joj usput dali nekoliko kreativnih nadimaka kao što su Kudryavka, Zhuchka, Limonchik te Laika koji se i zadržao. 4. listopada 1957. Laika je Sputnikom 2 krenula na put nakon kojega je ostala zapamćena kao prvi astronaut u svemiru. Od lutalice do astronauta.

Luna 1

Ubrzo su Amerikanci počeli slati svoje satelite u orbitu na što Rusi odgovaraju još većim izazovom. Oboružani znanjem iz prijašnjih letova te osokoljeni uvijek blagim poticajima ruskog državnog vrha, sklopili su i 2. siječnja 1959. lansirali satelit vanjskim izgledom vrlo sličan Sputniku 1, ali drugačije namjene.
Cilj Lune 1 je bio Mjesec, no zbog sitne greške prilikom leta satelit je promijenio kurs i preletio pokraj Mjeseca. Ipak, Luna 1 je nastavila svoj put te upala u orbitu oko Sunca smjestivši se točno između Zemlje i Marsa i postavši tako prvi umjetni planet nazvan Mechta (što je bilo izvorno ime satelita, Luna 1 tek mu je kasnije nadjenuto), a time i najuspješnija greška svemirske utrke.

Vostok 1

Vostok 1Iako su u to vrijeme Amerikanci slali više satelita u Zemljinu orbitu, Rusi su bili glavni u svemirskoj utrci. Nakon što su prvi poslali satelit u svemir, pa zatim i psa te potom proletjeli pokraj Mjeseca, odlučili su začiniti svoju nadmoć te prvi poslati čovjeka, Jurija Gagarina, da provjeri vidi li se Kineski zid iz svemira. SPOILER ALERT! Ne vidi se.
Do tog zaključka došao je 12. travnja 1961. godine bacivši pogled na sve nas kroz prozor svoje kapsule Vostok 1, kugle promjera 2,3 metra i teške 2 i pol tone. Kao pravi ruski heroj, prilikom slijetanja natrag pjevušio je patriotsku pjesmu „Domovina čuje, domovina zna“.

Apollo 11

Apollo 11Ruska dominacija u svemirskoj utrci prestaje kada Amerikanci odlučuju da je dosta i za cilj si postavljaju slanje ljudske posade na Mjesec. Nisu pokušavali sagraditi ogroman top koji će ispucati letjelicu na put, već su pokrenuli Apollo program. Apollo 11 je bila letjelica koja se sastajala od komandnog modula i na njegovom vrhu lunarnog modula koji se odvajao te 20. srpnja 1969. sletio na Mjesečevu površinu noseći tri astronauta i jednu američku zastavicu.
Napravivši jedan malen korak, točnije poskok na Mjesecu, SAD je preuzeo primat u svemirskoj utrci, a ako su i stvarno izrežirali slijetanje na Mjesec, mora se barem priznati da su učinili prokleto dobar posao.

Space shuttle

Space shuttleNačin na koji su se astronauti vraćali na Zemlju je bio poprilično jednostavan. Usmjeri letjelicu prema plavetnilu, napuši jastuke za plutanje i čekaj da dođu brodovima po tebe. Jednostavno da, praktično baš i ne. Space shuttle je sve to promijenio kao prva svemirska letjelica koja se mogla ponovno upotrijebiti i sletjeti kao normalan zrakoplov.
Space shuttle je bio u upotrebi od 1981. do 2011. godine, a bilo ih je pet: Columbia, Challenger, Discovery, Atlantis i Endeavour. Sve skupa su izveli 135 misija provodeći razne eksperimente, postavljajući teleskope kao što je Hubble te održavajući Međunarodnu svemirsku postaju.

Dragon

DragonNakon povlačenja šatlova iz upotrebe, njihovu ulogu je preuzeo ruski Soyuz, ali sve važnije mjesto u svemirskim letovima dobivaju komercijalne tvrtke kao što je SpaceX i njihova letjelica Dragon.
Iako još uvijek prenosi samo teret, planiraju se skori letovi s ljudskom posadom, a karta za jedno sjedalo zaokružena je na lijepih 20 milijuna dolara. Primamo donacije u svim valutama.

TAGOVIastronauti Axe svemir sateliti svemir

Komentiraj