Presveto trojstvo astrofizičara – uzori svih štrebera igdje ikada

Znanost je komplicirana. Koliko god se trudili, nećemo nikada moći shvatiti ni 1 posto njezine materije. Tri znanstvenika nam približavaju znanost na dnevnoj bazi i to je velik razlog njihove planetarne (pun intended) popularnosti. Oni su Carl Sagan, Stephen Hawking i Neil deGrasse Tyson.

Carl Sagan

Kad izbaciš više od 600 znanstvenih radova, a nisi plagirao nijedan – onda sigurno nisi s ovih prostora. Carl Sagan je profesor astronomije. Između ostalog. Sigurno ste vidjeli njegovu facu kada su nacionalne dalekovidnice emitirale hvalevrijedan dokumentarni program. Čovjek je odgovoran za popularizaciju astronomske znanosti, a osim brda radova i popularno-znanstvenih knjiga, napisao je i roman Kontakt na temelju kojeg je snimljen odličan film istog imena s Jodie „nije me pojeo Hannibal i volim cure“ Foster u glavnoj ulozi.

Od samih početaka svemirskog programa, radio je kao savjetnik za NASA-u, napravio masu posla tamo, a sastavio je i Voyager zlatnu ploču (o kojoj smo već pisali) kako bi nas “mali zeleni” mogli bolje upoznati ako ikad nalete na njezin sadržaj – fotke i zvukove koji prikazuju svu raskoš života na Zemlji.

Cosmos: A Personal Voyage je trinaestodjelna dokumentarna serija koja se smatra vrhuncom Saganove popularizacije znanosti – vidjelo ju je više od 500 milijuna pari očiju.

Prva epizoda, odvoji 13 sati života za ovo

Tesla je davnih dana izjavio da je moguće koristiti radio za kontaktiranje izvanzemaljskih oblika života, a Sagan je sedamdesetak godina kasnije bio u odboru koji je zakotrljao čitavu SETI (Search for ExtraTerrestrial Intelligence) priču tj. upotrebljavanje znanstvenih metoda u potrazi za E.T.-evim rođacima.

 

Sagan je uredio i da se kamera Voyagera 1 okrene prema Zemlji kada dosegne rub našeg solarnog sustava te ju uslika s ooogromne udaljenosti od 6 milijardi kilometara. Zahvaljujući njemu poznajemo naš maleni planet kao i “pale blue dot”. Sva ljudska povijest se odigrala na tom malenom pikselu koji je naš jedini dom. A Sagan je veliki dio te povijesti.

Stephen Hawking

1962. su mu dijagnosticirali bolest motoričkih neurona i dali su mu samo dvije do tri godine života. E pa Stephen je odlučio da želi puno više od toga. Dok bi se neki prepustili nedaćama i plutali u svom jadu, on je odlučio pobijediti sve i svakoga. Već ’68. je bio potpuno u kolicima, podučavao je na Cambridgeu, a kako mu se bolest pogoršavala, sve je više zabrijavao na istraživanja. Postavio je teoriju po kojoj crne rupe nisu vakuumski prostor. Nema eksperimentalnog dokaza, ali Hawking je tolika legenda da mu moramo vjerovati.

Početkom osamdesetih je odlučio (zajedno s Jimom Hartleom) da svemir nema granica.
Napisao je Kratku povijest vremena koja se prodala u 25 milijuna primjeraka. Još uvijek je živ i još uvijek udara, prošle godine je osvojio Fundamental Physics Prizes u vrijednosti od 3 milijuna dolara. To je vrijednost tri Nobelove nagrade. Koju Hawking nikad nije osvojio. Pf. Mi isto ne znamo što čekaju. Bitno da je Yasser Arafat pokupio jednu za mir.

Odigrao je i partiju pokera s (preostalim) najvećim umovima fizike – Isaacom Newtonom, Albertom Einsteinom i komandantom Datom. Ne trebamo ni napominjati da je pobijedio. Njegov uspjeh ne umanjuje podatak da je mjesto održavanja holodek Star Trek svemira.

Više volimo star trek partiju pokera nego onu s četiri psa

Osim pojavljivanja u Star Treku, pojavio se i na Simpsonima, Futurami, Big Bang Theoryu i u čitavom nizu drugih tv sadržaja koji su samo pridonijeli njegovoj popularnosti s obzirom da sam sebe ne shvaća previše ozbiljno. Odvalite jednu odgojnu svim onim brđanima koji se hvale kako su „direktori svemira“ dok im viri pola janjeta iz usta – samo Hawking ima pravo na tu titulu.

Neil Degrasse Tyson

Što reći o čovjeku koji čuje da je Thorov čekić “Mjölnir” skovan od materije neutronskih zvijezda i odluči izračunati njegovu težinu? Još puno toga. I da, Thorov čekić teži 300 milijardi slonova.

Osim što je otkrio težinu Thorova čekića, fanki astrofizičar je također pronašao i koordinate na kojima bi se mogao nalaziti Supermanov rodni planet Kripton! Uzevši u obzir hintove iz stripova, pronašao je prikladnog crvenog patuljka u zviježđu Corvus, udaljenom samo 27.1 svjetlosnu godinu od Zemlje.

 

Naravno da se pojavio i u stripu o Supermanu gdje čovo od čelika posjeti Tysonov astrofizički laboratorij. Koliko vaših “glavonja i brkonja” o kojima učite po faksovima se može pohvaliti sa takvom vrstom znanstvene suradnje?
Ako dosad niste zaključili koliki je geek po suradnji sa superjunacima, pomoći će vam sljedeće. Uvijek će prvo izabrati Star Trek ispred Star Warsa JER Star Wars “nikad nije ni pokušao portretirati realnu fiziku“. Uopće. No priznaje da je najljepši suton dvostrukih zvijezda vidio u Zvjezdanim ratovima.

Omiljeni je gost svim hostovima talk show programa, Colbert i Stewart ga redovito zovu u goste. Njegova predavanja su dostupna na youtubeu i gledaju se u jednom dahu. Možeš u društvu prepričavati njegove teorije i praviti se da su tvoje.

Uvijek ima pravovremen odgovor na sve, a osim što je uzor svim spejs gikovima – ima svoj meme i on je uistinu badass. Većina znanstvenika živi u svojim glavama, a Neil deGrasse Tyson zna i nešto više od razloga zašto Pluton nije planet. Pogledaj samo te plesne korake.

Dodaj ga na twitter, jedan je od najkul likova koje možeš slijediti, a ako si na redditu moraš provjeriti i njegov AMA. Najzanimljiviji AMA koji sam dosad čitao. I ti isto.

Fanki astrofizičar neće stati i samo je pitanje vremena kada će se vratiti kroz vrijeme, razvezati gordijski čvor bez upotrebe oštrih predmeta i izliječiti Hulka.

TAGOVIAxe svemir Carl Sagan fizika Neil Degrasse Tyson Stephen Hawking znanost