Stephen Hawking je u 76. godini napustio planet – počivao u zvijezdama

Fizičar i autor Kratke povijesti vremena je umro u svom domu u Cambridgeu u 76. godini života.

I to kakvog života! Jedan je od najvećih i najpopularnijih znanstvenika svih vremena.

Kada su mu u njegovoj 22 godini dali dijagnozu amiotrofske lateralne skleroze, doktori su mu u miks ubacili i rok trajanja. Dvije do tri godine, rekli su. Živio je do svoje 76 godine. Legenda.

A tko je Stephen Hawking?

Sram te bilo po cijelom tijelu ako ne znaš.

Fizičar, autor brojnih znanstvenih radova i knjiga, popularizator znanosti, duhovit gospodin… Bio je puno toga odjednom. Inspirirao je mase – neke da im znanost bude poziv, neke da ne odustaju usprkos svim životnim neprilikama.

1962. su mu dijagnosticirali bolest motoričkih neurona i dali su mu samo dvije do tri godine života. E pa Stephen je odlučio da želi puno više od toga. Dok bi se neki prepustili nedaćama i plutali u svom jadu, on je odlučio pobijediti sve i svakoga. Već ’68. je bio potpuno u kolicima, podučavao je na Cambridgeu, a kako mu se bolest pogoršavala, sve je više zabrijavao na istraživanja. Postavio je teoriju po kojoj crne rupe nisu vakuumski prostor. Nema eksperimentalnog dokaza, ali Hawking je tolika legenda da mu moramo vjerovati.

Početkom osamdesetih je odlučio (zajedno s Jimom Hartleom) da svemir nema granica.
Napisao je Kratku povijest vremena koja se prodala u 25 milijuna primjeraka.

2012. je osvojio Fundamental Physics Prizes u vrijednosti od 3 milijuna dolara. To je vrijednost tri Nobelove nagrade. Koju Hawking nikad nije osvojio. Pf. Mi isto ne znamo što čekaju. Bitno da je Yasser Arafat pokupio jednu za mir.

Odigrao je i partiju pokera s (preostalim) najvećim umovima fizike – Isaacom Newtonom, Albertom Einsteinom i komandantom Datom. Ne trebamo ni napominjati da je pobijedio. Njegov uspjeh ne umanjuje podatak da je mjesto održavanja holodek Star Trek svemira.

Više volimo star trek partiju pokera nego onu s četiri psa

.

Osim pojavljivanja u Star Treku, pojavio se i na Simpsonima, Futurami, Big Bang Theoryu i u čitavom nizu drugih tv sadržaja koji su samo pridonijeli njegovoj popularnosti s obzirom da sam sebe ne shvaća previše ozbiljno. Odvalite jednu odgojnu svim onim brđanima koji se hvale kako su „direktori svemira“ dok im viri pola janjeta iz usta – samo Hawking ima pravo na tu titulu.

Skinner se pohvalio kako je direktor svemira. Odma jedna vaspitna

Hawkingova doktorska teza iz 1966. godine je prvi put bila dostupna javnosti prošle godine po prvi put, a kada se to dogodilo – stranica Cambridge sveučilišta se srušila.

Nismo ga poznavali, ali je bio toliko pristupačan unatoč svim svojim uspjesima, a priče o njegovom smislu za humor nas i dalje griju oko srca.

Znanstvena zajednica je tužna jer je izgubila divnog člana.

His passing has left an intellectual vacuum in his wake. But it’s not empty. Think of it as a kind of vacuum energy permeating the fabric of spacetime that defies measure. Stephen Hawking, RIP 1942-2018. pic.twitter.com/nAanMySqkt

— Neil deGrasse Tyson (@neiltyson) March 14, 2018

Remembering Stephen Hawking, a renowned physicist and ambassador of science. His theories unlocked a universe of possibilities that we & the world are exploring. May you keep flying like superman in microgravity, as you said to astronauts on @Space_Station in 2014 pic.twitter.com/FeR4fd2zZ5

— NASA (@NASA) March 14, 2018

A kolika faca od 1 do Stephen Hawking moraš biti da pregaziš stopalo princa Charlesa?

one of my favorite things about stephen hawking is that he was mean to all the right people pic.twitter.com/7jd3vLp5ql

— Ashley Feinberg (@ashleyfeinberg) March 14, 2018

U izjavi za javnost njegova djeca su između ostalog napisala sljedeće.

Jednom je rekao: “Svemir ne bi bio ništa posebno kad ne bi bio dom ljudima koje voliš.” Nedostajat će nam zauvijek.

I nama.

2014. godine je izašao i biografski film “The Theory of Everything” o Hawkingu kojeg je vrhunski odigrao Eddie Redmayne. Pogledajte film ovih dana ako niste. Ili pročitajte Kratku povijest vremena. Ili sjedite na krov i gledajte svemir.

TAGOVIastrofizika Stephen Hawking znanost