The Dark Knight Rises – Nolanova Batman trilogija i stripovi koju su je oblikovali (3. dio)

Trećim člankom u seriji prikladno završavamo istraživanje puta kojim se Nolan kretao i gdje je crpio inspiraciju za filmove svoje trilogije o Batmanu.

Kako bi oblikovao svoje viđenje Batmana, redatelj Christopher Nolan, njegov brat Jonathan i kolega scenarist David S. Goyer inspiraciju su potražili u stripovima o Vitezu Tame. Prva dva dijela – Batman Begins i The Dark Knight – već smo obradili, a sada dolazimo do velikog finala, pod naslovom The Dark Knight Rises.

Dok je Batman Begins tiho započeo ozbiljno preoblikovanje Batmana na velikom platnu, The Dark Knight je doslovno trijumfirao na kino blagajnama i među filmskim stručnjacima. U oba slučaja, braća Nolan i David S. Goyer sastavljali su novu mitologiju prema najboljim stripovskim pričama o Vitezu Tame, uz dodatak noir i SF estetike kroz posvete filmovima poput Heat i Blade Runner. Ta formula se pokazala uspješnom, a za The Dark Knight Rises, nastavili su sa korištenjem materijala iz strip serijala Batman: Year one i The Dark Knight Returns Franka Millera, te preuzeli elemente sage Knightfall, u kojoj je Batman ostao poražen i polomljene kičme od strane Banea. Naravno, njihova adaptacija je bila u skladu sa atmosferom prijašnja dva filma, i upravo zbog toga, The Dark Knight Rises je uz ogromne pohvale doživio i poštenu dozu kritike.

Krenimo od Banea, negativca kojeg je tumačio Tom Hardy, i pokazao koliko vrijedi kao glumac jer je većinu emocija prenio samo preko očiju i obrva – ipak su mu usta bila prekrivena maskom za, hm, disanje. Ako mislite da Bane izgleda tupavo, uzmite u obzir da je u originalnom stripu on prikazan kao plaćeni ubojica, bivši luchador s maskom preko glave, koji se stalno pumpa drogom zvanom Venom, a nju konzumira kroz hrpu cijevi i cjevčica. Nolan je od stripovskog negativca megalomanskih devedesetih napravio ozbiljnu terorističku prijetnju Gotham Cityju, što je daleko od šarenog Banea iz Batman & Robin Joela Schumachera.

‘Imaš moju dozvolu za umiranje‘ jedan je od najupečatljivijih Baneovih citata iz The Dark Knight Rises, dok je u stripu te riječi izgovorio jedan od vođa Lige ubojica i Lige sjena (Detective Comics #489).

Nolan je uzeo samo najbitnije detalje Banea – ogroman je, tehnički jači od Batmana, i njihova borba u filmu veoma je slična onoj u Knightfall sagi, uključujući scenu lomljenja leđa.

Catwoman/Selina Kyle, slobodni agent čiji lik varira od kradljivice do osvetnika, prikazana je slično Millerovoj interpretaciji u Batman: Year One. Živi u lošem kvartu, krade i vara bogatune, ima prijateljicu za sidekicka. U stripu, to je bila tinejdžerica Holly, a ona i Selina su bile prostitutke, što je Bruceu Wayneu dalo elemente Travisa Bicklea. Iako je u stripovima Catwoman evoluirala u anti-junakinju koja surađuje s Batmanom, za vrijeme Knightfall sage, kratko je surađivala sa Baneom. Kad je inkognito po danu, Selina nosi veliki šešir i sunčane naočale, a to je Nolan direktno preuzeo iz stripova.

Frank Miller je očito imao najveći utjecaj na Nolanovu trilogiju, tako da se priče Millerovog The Dark Knight Returns i The Dark Knight Rises preklapaju na nekoliko mjesta. Prvo, tu je Batman u penziji, dok Bruce Wayne ‘odmara’. U stripu, Wayne je slavio godišnjicu ostavke Batmana s policijskim načelnikom Jimom Gordonom uz viski, ali kod Nolana, Gordon ipak ne zna pravi Batmanov identitet. Također, u stripu imamo zabrinutog Alfreda, Waynea koji mora na sebe stavljati proteze kako bi se mogao normalno kretati (ovo je korišteno i u stripu Kingdom Come, te animiranom Batman Beyond), te ljubav Waynea i Seline Kyle.

Scena u kojoj se Batman vraća na ulice dok ga ganjaju policijska kola, te razgovor policajca veterana i novaka koji ga prate uzet je iz Millerovog stripa. Bomba koja leti prema Gothamu također je iz The Dark Knight Returns, isto kao i Batmanova letjelica, ali priča je ipak drugačija – u stripu, bila je to sovjetska nuklearna bomba koju Superman preusmjerio, ali njezina eksplozija uzrokuje nuklearnu zimu. Zima i zatočeni građani Gothama su ostali, ali to je bila Baneova zasluga, dok je glavna bomba ostavština Ra’s Al Ghula. Gotham kao grad koji je odsječen od ostatka svijeta bio je temelj sage No Man’s Land, samo što je u stripu uzrok svih problema bio katastrofalan potres.

U stripu, Ra’s Al Ghul koristi Lazarus Pit, ‘vrelo života’ koje koristi za pomlađivanje, a ujedno može vratiti mrtve u život. Nolan je uzeo taj motiv i pretvorio ga u zatvrosku jamu iz koje se polomljeni Bruce Wayne mora izvući.

Još neki detalji iz stripova su Jim Gordon koji je u bolnici zbog ranjavanja, te njegovi bračni problemi, koje je imao još u Batman Begins. Bane je u filmu na slobodu pustio zatvorenike iz zatvora Blackgate, a u Knightfallu, to je učinio sa pacijentima iz Arkhama.

Ne zaboravimo i na policajca Johna Blakea. Odakle Nolanu i ekipi ideja za takvog lika? On je spoj nekoliko Robina, a to su Dick, Jason, Tim i Damien. Klinjo pod imenom Johhny Blake pojavljivao se u ranim epizodama Batmana. U Knightfall sagi, Dick Grayson nasljeđuje Batmana, a isto je napravio i prije nekoliko godina, za vrijeme serijala u kojem je Bruce Wayne bio mrtav, odnosno, izgubljen u vremenu. Zadnji Robin, Damien, koji je u stripovima nedavno poginuo, sin je Waynea i Talije al Ghul – a to objašnjava odnos Mirande i Waynea u filmu.

Uza sve uzore i izmjene iz stripova, Nolan je sa suradnicima iskovao filmsku priču koja vjerno prikazuje osnovnu misao Viteza Tame, ali ozbiljan pristup ga je i koštao kritike gledatelja koji su se pitali kako je Batman uspio izliječiti leđa, pobjeći iz zatvora, te spasiti grad. Odgovor je: koliko god Nolanov Batman bio ozbiljan i realan, on je prije svega lik iz stripova i to mu daje veliku slobodu, a ovi filmovi su u svojoj srži hardboiled, odnosno, pulp detektivske priče. Batman nema super moći, ali u stripovima je poznat je kao ‘najbolji detektiv na svijetu’, a Nolan mu je dao filmove kakve zaslužuje.

TAGOVIbatman batman i stripovi strip superjunaci