Mix

Bio sam na koncertu otvorenja Outlooka. Više nije u Puli, ali britanski gosti i hrvatski taksisti su isti

outlook
outlook Foto: Autorska
Children of Zeus su dva lika. Konny Kon i Tyler Daley. Dva lika iz Manchestera koji stvaraju glazbu na kakvoj sam odrastao, glazbu kakvu sam slušao u onim osjetljivim godinama između 16 i 20. Obuzeo me hip hop i neo soul formiran soničnim susretima s J Dillom i Rootsima. U ponedjeljak sam u petominutnoj šetnji na kavu pustio jednu njihovu stvar, po povratku u kućni ured sam pustio cijeli album, a do kraja dana sam odlučio – idem na otvaranje Outlooka u Dalmaciju. Outlook je u Garden resortu u Tisnom, a koncert otvorenja u Šibeniku. Ili je bar trebao biti.

Prijatelj Pavle je bio za akciju, za vožnju usred tjedna, za coworking iz apartmana s pogledom na otoke. Znao sam da mi je on idealna žrtva jer voli Chasea i Statusa koji su također bili na koncertu otvorenja. Nije bilo ni puno pakiranja, nešto donjeg veša, par majica, kupaće gaće i još pokoja stvarčica.

Večer prije koncerta otvorenja je počela drama. SHY FX povučen s koncerta otvorenja zbog problema povezanih s COVID-om, umjesto njega Noisia. Također se u objavi na društvenim mrežama spomenulo kako je koncert premješten sa šibenske tvrđave u diskoteku Barbarella u Pirovcu.

Iduće jutro je objava nestala pa su mi se uključili unutarnji alarmi. Večeras je koncert, ne znam gdje, vjerojatno u Barbarelli, ali objave nema. Barem prilikom mog njuškanja Facebookom.

Zahvaljujući privatnoj komunikaciji preko FB-a sam saznao sve potrebne informacije na vrijeme, ali službeni mail sam dobio tek u 18h. Sva sreća da sam oko svojih koncertnih iskustava ažuran lik i da ne prepuštam stvari slučaju, inače bih prije 18h završio u Šibeniku, što nam nije baš usput bilo.

Kao posjetitelj sam bio frustriran jer sam htio doživljaj stare tvrđave, to mi je samo po sebi bilo ogroman mamac da uopće dođem. Ali – kao odrasla osoba s pristojnom dozom empatije mi je bilo jasno koliko je teško u manje od 24 sata prebaciti koncert s jedne lokacije na drugu.

Unaprijed isprike, nemam baš previše fotki, a videa nisu baš neke kvalitete.

Čitav tim zaštitara, ljudi na ulazu i organizatora je bio profesionalan i dobro raspoložen, nije mi toliko teško pala ta Barbarella iako izgleda kao morski Vintage. Don’t get it twisted, volim Vintage. Pozornica za Children of Zeus je bila iznimno mala, palo je nekoliko fora na broj kvadrata.

Narukvica za kupnju pića je sletjela na moju ruku besplatno, morao sam ju napuniti s nekim novcima kako bi se alkohol kupovao bez upotrebe gotovine. Pogledao sam cjenik, očekivane cijene za morsku zabavu, ali je moj designated vozač Pavle dobio toplu Coca Colu sa šanka, a za mene nije bilo pelina (oh the heartbreak) pa sam morao piti preskupo pivo, konzerviranu vodu s hmeljom iz Koprivnice po cijeni od 32 kune. Očekivanja su me zapravo uništila, nadao sam se Garden pivima jer je Garden resort domaćin Outlooka, ali ništa od tog.

Britanci su pristizali, klasični ekskurzija summer break lifestyle, zajedno sa svojim zaštitnim znakovima – balonima. Također, izgledaju kao da su dobili nekakav grupni popust na ljetne košulje, vruće hlačice i visoke čarape. Sva sreća nisam obukao svoju cvjetastu košulju.

Ono zbog čega sam došao ipak nije bilo baš tako kako sam htio

Prostor se punio, šankovi su bili sve zgužvaniji, a koncert zbog kojeg sam došao je počeo. Children of Zeus, sve što volim i želim. Masa Britanaca se nagurala ispred stagea samo kako bi pričali međusobno i skrolali. Mi nemamo takvu kulturu, mi sjednemo negdje iza i onda tračamo. Bolilo me jer sam htio biti u prvom redu, samo za rijetke artiste to želim. Čak i kad sam uspio prići bliže, zvuk nije bio dobar. Bilo je previše basa. Povukao sam se iza kako bih slušao koncert. Koliko god volim Djecu Zeusa, nisu bili na vrhu svoje igre. Nekoliko puta su promašili kada trebaju uletiti na pjesmu, nekoliko puta su zaboravljali tekst i DJ Gyalex je vraćala glazbene podloge na početak. Publika je postala vidno iziritirana tim. Progledao sam im kroz prste, siguran sam da nije lako nastupati na improviziranom “stejdžu”, okružen s masom ljudi koji su ti dva metra od face u ovim COVID vremenima, ali kao fan sam bio malo razočaran. I dalje ih volim i idem idućom prilikom opet na koncert. Opet će Tyler i Konny dobiti priliku nastupati na Outlooku ovih dana, ali sam znao da idem za Zagreb na Drito iz MSU-a. Krivo mi što sam se tek naknadno sjetio da sam mogao pofurati vinile da ih potpišu. Još jednom – nemam baš neke snimke pa evo najnoviji singl.

Ljudi još slušaju drum’n’bass

Idući na sceni su bili Noisia. Nisam bio oduševljen. Zvuk je bio malo bolji, tonski majstor je kružio s tabletom i namještao frekvencije, ali glazba mi je bila previše. Ne volim hardkor drum&bass, ali Britanci su živnuli. I padali preko malenih kamenih zidića u Barbarelli. Popilo se, jasno. Ali – iznenađujuće su bili pristojni, reciklirali su praznu ambalažu svojih pića u za to predviđene kante. Ne svi, ali većina. Noisia bi vjerojatno bila vrhunska nekom tko je za drum&bass, ali moj attention span za to je 15 minuta i onda se umorim.

Nakon Noisie su se pojavili Chase & Status. Iako oni isto udaraju slične BPM-ove kao Noisia, bili su mi pitkiji i draži, bilo je više melodija i vokala u njihovoj selekciji, a meni to puno znači kao nekom tko ne može živjeti samo od perkusije i dubokih synthova. Zvuk se savršeno uštimao do kraja večeri pa je i to pomoglo mom doživljaju headlinera večeri, publika je bila receptivna (bezvezno pivo i red bull votke su sigurno pomogli). Nitko od izvođača nije kasnio, sve je završilo točno u ponoć kako je i bilo navedeno. Očekivao sam da će Outlook crew morati tjerati Britance van kao što to bude nakon što kod nas programi završe, ali svi Britanci su se instantno pokupili van. Čudan prizor. Hrpa ljudi izlazi čim je glazba utihnula.

Zašto taksisti uvijek naprave sranje?

Ispred Barbarelle je nastao problem. Posjetitelje Outlooka su u kamp vozili organizirani autobusi, a uz autobuse su jednu traku ceste potpuno zauzeli žedni taksisti. Jasno mi je da ljudi rade svoj posao, moraš gristi da ostaneš kompetitivan, ali je ispred kluba bio potpuni krkljanac. Britance baš i ne zanima naručivanje vožnji preko aplikacija, posve je jasno zašto su svi taksisti nahrlili do Barbarelle. Nismo mogli u smjeru u kojem smo htjeli jer jedna traka je samo kolona taksista, a tri nadolazeća autobusa blokiraju drugi smjer. Uspjeli smo se nekako okrenuti i izaći na Magistralu, ali smo preživjeli dobrih petnaestak minuta frustracije, zajedno sa svim ostalim sudionicima tog izrazito sporog prometa.

I što reći na kraju?

Otvorenje Outlooka bilo pristojno, drago mi je da sam išao, da sam doživio Outlook u novom ruhu, na novoj lokaciji. Barbarella nije pulska Arena, ali shvaćam da ovakve pandemične okolnosti mijenjaju i najbolje planove. Outlook tim je izvukao situaciju da event i dalje ostane na razini, a glazba opravda razloge dolaska. Iduće godine se možda odlučim i na cijeli festival – ako lineup bude dovoljno privlačan. Dok ja ovo tipkam iz udobnosti svog doma, Outlook publika uživa u glasnoj glazbi i velikim soundsystemima. Neka ih.

Ako želite vidjeti kako se zabavlja ekipa na Outlooku, evo galerije s prvog dana na embedu ispod, a uvijek možete posjetiti i Outlookovu FB stranicu za još doživljaja.